BEOGRAĐANKA USRED SOLITERA UZGAJA POVRĆE I OD TOGA ŽIVI! Za početak treba 1.000 evra, ali sve se vrati za 2 mjeseca!

Branje paradajza ispred solitera, uzgajanje povrća u vodi ili sijanje farme bilja u sopstvenoj kuhinji polako postaje trend koji se iz svjetskih metropola preliva i na Srbiju.

Da koncept urbane poljoprivrede, pored zadovoljavanja potrebe za svježom zdravom hranom, može da bude i profitabilan, svjedoče brojni primjeri, među kojima i malo poljoprivredno gazdinstvo usred Beograda koje je napravila i uspješno vodi Jana Mitrović (36).

Foto: Nemanja Nikolić

Ova majka troje male djece 2016. napustila je stalan posao ekonomiste u multinacionalnoj kompaniji da bi se posvetila uzgoju mikrobilja – rotkvica, graška, rukole, cvekle, bosiljka, brokolija… – i to u sopstvenoj kuhinji. Hobi i želju da djecu hrani zdravo za nekoliko mjeseci pretvorila je u pravi posao, od koga zavise mnogi renomirani restorani.

– Sve je počelo slučajno. Prvo sam htjela da gajim klice, ali kada sam na internetu istraživala kako to da radim, naišla sam na primjere uzgoja mikropovrća. Odlučila sam, ipak, time da se bavim pošto je to dobra priča za restorane, jednako je zdravo kao i klice, a i proces uzgoja je bezbjedniji. Počela sam sa dvije police za biljke u svojoj trpezariji u soliteru. U početku sam bila skeptična da to može da uspije, da će to neko željeti da kupi, ali je moj suprug bio ubijeđen da je to prava stvar. Onda sam počela da obilazim restorane po gradu, po principu gerila marketinga, upadala sam u kuhinju i nudila šefovima moje proizvode, ostavljala flajere i uzorke na probu, i polako je jedan po jedan restoran počeo da naručuje – otkriva Jana za Kurir svoje početne korake u biznisu.

Ističe da je posao započela sa uzgojem šest-sedam vrsta biljaka.

– Za taj početak mi je trebalo oko 1.000 evra za osvjetljenje, sjeme, ambalažu, zemlju… Ulaganje se vratilo za dva do tri mjeseca, do kada sam stekla oko dvadesetak kupaca. U međuvremenu sam prešla u lokal, proširila farmu, zaposlila koleginice koje mi pomažu u sadnji i svakodnevnom razvozu sada već 16 vrsta mikrobilja kojim snabdijevam više od sto restorana u Beogradu i Novom Sadu – navodi Jana, dok ekipi Kurira s ponosom pokazuje svoju farmu na kojoj, pored povrća, niče i jestivo cvijeće.

Njeni proizvodi kao brend “Urbani farmeri” odnedavno su i u maloprodaji u ekskluzivnijim hipermarketima.

– Ima potražnje, ali mora da se radi svakog dana zbog potreba restorana. Ljudi generalno još nisu navikli na ovu hranu, ali pozitivno reaguju pogotovu kad čuju koliko je zdravo, jer mladica biljke ima između četiri i 40 puta veću koncentraciju vitamina nego odrasla biljka – istakla je Jana.

Foto: Nemanja Nikolić

POSTUPAK UZGOJA – JEDNOSTAVNO I ZDRAVO

Za uzgoj mikrobilja potrebni su organsko sjeme, malo zemlje i obična voda. Sjeme se nekoliko sati potopi u vodu da nabubri, zatim se na suvom drži 24-48 sati, u zavisnosti od vrste, da proklija, a onda zasije u zemlju. Većini biljaka potrebno je od sedam do 10 dana da narastu za prodaju, a najduže grašku – 15 dana. Restorani ga najčešće koriste za dekoraciju, ali i za spremanje kompletnog obroka.

Foto: Nemanja Nikolić

ŠTA GAJI JANA?

  • nekoliko vrsta rotkve
  • grašak
  • rukolu
  • brokoli
  • crveni kupus
  • cikoriju
  • pšenicu
  • krešu
  • amarat
  • suncokret
  • slačicu
  • luk
  • cveklu
  • bosiljak
Foto: privatna arhiva

SOCIJALNO PREDUZEĆE “NAŠA KUĆA”
SALATA NIČE U VODI, A LAMPE ČINE DAN DUŽIM

Urbanu baštu začinskog bilja i salatnog povrća pokrenulo je Udruženje za podršku osobama ometenim u razvoju Naša kuća.

Anica Spasov, predsjednica udruženja, ističe da je specifičnost njihove bašte, pored toga što u njoj rade mladi sa teškoćama u razvoju, i to što biljke gaje hidroponski, samo u vodi, i što ih osvjetljavaju LED lampama, čime se ubrzava njihov rast

– Pomoću ovih lampi dan se produžava za pet do šest sati, tako da biljke rastu brže – kaže Anica.

Ona veruje da će ovo postati tehnologija budućnosti s obzirom na klimatske promjene.

– Za opremanje 50 kvadrata trebalo nam je oko 10.000 evra. Ali kasnije je potrebno samo đubrivo i struja za LED lampe, koje su mali potrošači – navodi Anica.

“Naša kuća” gaji japansku blitvu, japanski ren, bosiljak, majčinu dušicu i drugo začinsko bilje, a uskoro počinju proizvodnju jagoda i čeri paradajza.

Foto: privatna arhiva

BAŠTENSKA ZAJEDNICA U SLANCIMA
FARMERI U METROPOLI

Po ugledu na svjetske metropole, u Beogradu je 2013. godine osnovana prva zajednička bašta Baštalište.

Ljubitelji zdravog načina života iz prestonice, koji se nikada nisu bavili poljoprivredom, započeli su proizvodnju organskog povrća za sopstvene potrebe na iznajmljenoj njivi u Slancima, koju su podijelili na više manjih parcela. Danas Baštalište ima 21 parcelu i tridesetak članova.

– Interesovanje za ovaj koncept urbane poljoprivrede postoji, ali postoje i mnogi izazovi sa kojima se Baštalište susreće – od nepostojanja procedura koje bi nam dale na korišćenje zemljište u javnom vlasništvu, kako je to slučaj u svijetu, do izostanka bilo kakve podrše Baštalištu, koje već pet godina opstaje naporima volontera. Iako je bilo pokušaja osnivanja sličnih projekata, Baštalište je i dalje jedina zajednička bašta u Srbiji – navodi Katarina Milenković, osnivač i upravnica Baštališta.

Kurir/Sanja Đorđević

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.