Sve više građana Republike Srpske se u opštoj besparici zadužuje kod mikrokreditnih i organizacija koje nude pozajmice. U situaciji kada su kamatne stope previsoke pa građani ne uspiju da vrate pozajmljeno postavlja se pitanje pruža li im država ikakvu zaštitu kada ta kamata na naizled lako dobijen novac dođe na naplatu.
Zvuči nevjerovatno ali je istinito: ljudi pozajme nekoliko stotina maraka, a novac moraju da vrate sa kamatom i do 700 odsto. Ne, ne radi se o pozajmljivanju novca od zelenaša. Građani u nevolji omču oko vrate sebi stave legalno, uzimanjem novca kod pojedinih mikrokreditnih ili organizacija koje nude pozajmice.
Razlog je, kažu, uvijek isti. Smatraju da je to neimaština zbog nedostatka radnih mjesta i nemogućnosti da zarade. Oni koji nemaju prihode, a hrane gladna usta, primorani su na takav korak i pristaju na sve iako ustvari više gube nego što dobijaju, ističu građani Bijeljine.
Loš životni standard i borba za goli život pogodno su tlo za organizacije koje nude naizgled lak novac koji građane na kraju skupo košta, kažu u Udruženju potrošača “Don” iz Prijedora.
Murisa Marić iz tog udruženja objašnjava da ukoliko građani pozajme čak i male iznose od 400-500 KM, vraćaju 150-200 KM više.
“Preskočili su onaj dio kada smo u roku od 30 dana mogli da vrate pozajmicu i kada po njihovim riječima nema kamata. Većina ljudi ne obraća pažnju šta piše i u tom ugovoru bez obzira što ide preko interneta, a u kojem stoji da su daleko veći iznosi novca koji se vraćaju ukoliko se preskoči taj period od mjesec dana”.
Ovakvim postupcima građani ulaze u dužničko ropstvo jer im one snižavaju kreditni rejting, kaže dalje Marićeva. Dodaje da, međutim ni tu nije kraj problemima.
“Većina ovih kuća koja ne može da naplati ove pozajmice sve naše podatke prodaju trećim licima koja sve ovo otkupljuju tako da svakodnevno zovu potršače da bi vratili pozajmice.”, naglašava Marićeva.
Građani su šokirani onim što ih možda čeka ukoliko budu prinuđeni da uzmu pozajmice. Kažu da ih sve to podsjeća na eru Al Kaponea, te da se sve to deševa jer, kako ističu, nema prave i pravne države inače ne bi bilo onako kako jeste.
Sve ovo sa čime se građani suočavaju dešava se, kaže ekonomista Aleksa Milojević, jer naše finansijsko tržište nije regulisano.
“Zbog toga naša Centralna banka, odnosno naša vlast nema nikakvih mogućnost da zaštiti građane odnosno da obezbijedi normalno funkcionisanje finansijskog tržišta. Poznato je da države koje imaju svoju centralnu banku krizu rješavaju jeftinim novcem. Povećanom emisijom novca porastu cijene, opadnu kamate, podstaknu se investicije i na taj način se rješava kriza”.
Milojević zaključuje da smo izloženi najokrutnijoj pljački građana i samovolji kapitala, a kapital nema dušu.
Ostavi komentar