Vlastito ime, zaštita od n a s i lj a, klasična muzika uz ručak i gotovo beskrajni zeleni pašnjaci – teško da bi se iko mogao požaliti na ovakav magareći život.
A baš tako živi tridesetak magaraca na farmi u Martinićima, pokraj crnogorske varošice Danilovgrada. Darko Saveljić prije tri godine otvorio je farmu sa gotovo nevjerovatnim ciljem – da sačuva magarca od nestajanja u Crnoj Gori.
„Magarac je životinja koja nije zahtjevna u hrani, održavanju. Jako je otporna, živi duplo duže nego konj, ima kopita prilagođena za hodanje po kamenitom terenu.“
Ipak, ni to ovoj vrsti nije pomoglo da pobijedi modernizaciju. Saveljićeva procjena je da se dolaskom traktora i motokultivatora, broj magaraca u Crnoj Gori smanjio na oko 150 u cijeloj državi – a jedna petina je na njegovoj farmi.
Ljekovita svojstva
Crnogorski magarac na farmi u Martinićima živi potpuno drugačije nego njegov predak na krševitim planinama. Niko ne smije da ga jaše, opterećuje teretom, bije ili na njega viče, a njegovo meso se ne koristi za ishranu niti prodaju. Pase na imanju većem od hektara, sem kad dolaze posjete. Daje mlijeko visokog kvaliteta, čija je preporučena doza zbog jakih svojstava – jedna čaša dnevno. Ima ime na koje se odaziva, dobija dodatnu hranu i redovno sluša klasičnu muziku tiho puštenu sa zvučnika.
„Cilj mi je da pokažem ljudima da životinje imaju svoju dušu, da magarac i konj nisu životinje koje treba da se jašu“, kaže Saveljić.
Ipak, iz svega toga ima izuzetaka – i to sa dobrim razlogom. Magarce na farmi mogu da jašu samo djeca u invalidskim kolicima. Njima je to prilika da, sjedeći na posebnom mjestu na leđima životinje, osjete mišićne stimulacije poput onih kada bi hodali.
„Poslije napornih treninga, dva djeteta uspjela su da ustanu uz pomoć hodalica“, ponosan je vlasnik farme.
Ulaz je besplatan i za mališane sa autizmom – druženje sa životinjama ih opušta i čini ih srećnim.
„Biznis“ model
Farma u Martinićima nije poznata samo po magarcima već i po načinu kako se na nju dolazi. Darko Saveljić kaže da su, zahvaljujući društvenim mrežama, pojetioci već unaprijed saznali za jedinstvenu cijenu ulaznice – izraženu u kilogramima.
„To su jedine ulaznice u Crnoj Gori koje se jedu. Šargarepe i jabuke se ne daju meni, nego direktno magarcima.“
Farmu na društvenim mrežama prati skoro dvanaest hiljada ljudi. Za tri godine postojanja – obišlo je tri puta više posjetilaca od tog broja. Mnogim ekonomistima od tih cifara „zavrti se u glavi“, pa računaju da bi Darko mogao postati milioner.
„Ima tih ekonomista koji množe naših trideset magarica sa po četiri decilitra mijleka dnevno, pa sa cijenom u evrima. To je ekonomska, ali ne i životna računica.“
Saveljić kaže da magarica daje mlijeko pola godine, a da prva tri mjeseca ne smije da se muze da se ne bi kralo mlijeko mladuncima dok ne počnu da jedu travu ili sijeno.
„Tek poslije toga, može se izmusti dočetiri decilitra po magarici. Mi trenutno muzemo samo tri od trideset magarica.“
Polovinu toga mlijeka, farma prodaje, a drugu polovinu poklanja u humanitarne svrhe – za jačanje imuniteta i ozdravljenje djece.
„U našem mlijeku, ima dvije do tri hiljade bakterija po mililitru, a u tetrapaku koji je prokuvan i sterilan imate dopet hiljada bakterija.“
Od magarećeg mlijeka, Saveljić pravi i kreme za kožu u čijem su sastavu polovina eterična ulja i organske materije.
Kako je biti vegetarijanac u Crnoj Gori
Vlasnik farme Darko Saveljić po zanimanju je ornitolog, ali je za njega priroda mnogo više od naučnog posmatranja ptica. Od trinaeste godine je vegetarijanac. Kaže da mu je u „kulturi mesa“, kakva vlada u Crnoj Gori, to stvorilo puno nerazumijevanja.
A slično je bilo i kada je riješio da se bavi magarcima.
„Kad počnete sa ovakvom pričom, prvobudete budala – smiju vam se, pitaju se gdje će on da drži magarce, šta će on s magarcima da radi. Poslije im postane simpatično – poslije 30 godina, imamo selo u kome nemamo nijednu domaću životinju, ali imamo magarca koji njače. A kad vide da tu dolazi mnogo više ljudi nego na komercijalnim mjestima, tu počinje zavist.“
Saveljić kaže da se na to ne obazire i da ne odustaje. Svoju farmu naziva i sopstvenom „mentalnom higijenom“.
bbc.com
Be the first to comment