Danas je Sretenje

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave veliki vjerski praznik – Sretenje, kada se obilježava prvi susret Boga i čovjeka u hramu u Jerusalimu.

Ovaj svečani praznik slavi se od 554. godine i sjeća na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu i da sebe očisti.

Tada je prvosveštenik Zaharije, postavio presvetu Mariju na mjesto za djevojke, kako bi dokazao njenu čistotu.

U hramu su se pojavili starac Simeon i Ana, kći Fanuilova, koja je svojim duhovnim bićem, baš kao i starac Simeon, prepoznala prisustvo i dolazak velikog Mesije i potom objavila stanovnicima Jerusalima dolazak “dugočekanoga”.

A fariseji, prisutni u hramu, koji su vidjeli i čuli sve, rasrdiše se na Zahariju što stavi Dijevu Mariju na mjesto za devojke, pa su javili to caru Irodu. Uvjeren da je to Novi Car, o kome su mu zvjezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No u međuvremenu božanska porodica bijaše već izmakla iz grada.

Po ovom danu je naš narod znao i da procjenjuje koliko će još zima trajati.

Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće, jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća. Postoji još jedno zanimljivo vjerovanje da će mlade djevojke upoznati svog životnog saputnika, pa bi trebalo da paze na koga će prvo ujutru da nalete, jer će upravo takav mladoženja da bude po izgledu i karakteru.

Sjećanjem na slavne dane 1804. kada je srpski narod krenuo ka svom oslobođenju i 1835. kada je napisan i donesen čuveni Sretenjski ustav, Srbija će danas obilježiti svoj Dan državnosti.

Praznik Sretenje smatra se ne samo datumom rođenja slobode, već i začetkom moderne srpske države. Od 2002. godine od kada se ovaj praznik obilježava kao Dan Srbije, ukazuje se na domete i značaj istorijske faze poznate kao „srpska revolucija“. Ona je počela svenarodnom bunom protiv viševjekovne turske okupacije, a okončana donošenjem modernog Ustava. Ovim činom zaokruženo je stvaranje savremene srpske države.

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.