SADRŽAJ:
Šta je svrha Platforme za slobodne demokratske izbore? 3
Šta ne sadrži Platforma za slobodne demokratske izbore 3
Da li imaju smisla slobodni izbori i demokratija? 4
Balkanska kvazi-demokratija 5
Šta su demokratija i izbori 6
Balkanska percepcija izbora i uprave 8
Razlog za djelovanje 9
Mehanizmi izborne krađe i prevara 11
1. Predizborne prevare (priprema za krađu) 12
2. Krađe i prevare tokom glasanja 14
3. Post-izborne krađe i prevare (aktivnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta) 16
Promjene izbornog procesa 17
Neophodne promjene izbornog procesa 18
Šta je svrha Platforme za slobodne demokratske izbore?
Platforma za slobodne demokratske izbore ima samo jedan cilj:
Da se ispoštuje volja glasača na izborima, tj. da se svaki glas pošteno ubaci u glasačku kutiju i da se sve i jedan glas pošteno izbroji i sabere.
Lista za pravdu i red drži do stava da su krađa na izborima i izborne prevare apsolutno neprihvatljivi — i stoga traži tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koji će spriječiti izbornu krađu i prevare.
Lista za pravdu i red poziva sve ljude koji žele da se prestane sa izbornim prevarama i zloupotrebama, bez obzira da li ideološki pripadali ljevici ili desnici, bez obzira kojem narodu pripadali, bez obzira da li podržavali veću centralizaciju BiH ili veću autonomiju entiteta — da se zajedno izborimo protiv uzurpacije vlasti koja nastaje kroz izbornu krađu i prevare.
Ujedinjeni stavom: Svaki glas pošteno da se ubaci u glasačku kutiju, i da se pošteno izbroji i sabere.
Šta ne sadrži Platforma za slobodne demokratske izbore
Platforma za slobodne demokratske izbore se ne bavi nijednim drugim dnevnopolitičkim ili dugoročnim problemom osim izborne krađe i prevare, tj. teži ka uspostavljanjem rješenja koji će omogućiti slobodne i poštene izbore.
Da li imaju smisla slobodni izbori i demokratija?
Prave demokratske zemlje su se pokazale kao najpoželjnije za život. Zemlje koje se najčešće pojavljuju u samom vrhu indeksa koji ocjenjuju kvalitet života stanovnika, životni standard, poželjnost za život — su skoro pa uvijek iste. Takođe, te iste zemlje bivaju ocijenjene, iz godine u godinu, kao najmanje korumpirane. Redoslijed zemalja u samom vrhu se često preraspoređuje, u zavisnosti od godine i metodologije indeksa — ali na spisku od najboljih deset dominiraju gotovo uvijek iste zemlje .
Najbolje rangirane zemlje za život i zemlje sa najmanje korupcije — nisu zemlje sa najviše stanovnika ili sa najviše tenkova i raketa. To su zemlje sa najviše odlika demokratičnosti, gdje se političari i vlast redovno smijenjuju. To su zemlje gdje se političari boje volje građana — a ne gdje se građani boje policijskih palica i politički motivisanih otkaza sa radnog mjesta.
Zemlje sa najboljim kvalitetom života su visoko funkcionalne demokratije, a ne kvazi-demokratije kao što je to slučaj širom Balkana gdje se krade na izborima i zloupotrebljava izborni proces. To su zemlje u koje se ljudi doseljavaju, a naša zemlja je ona odakle ljudi masovno odlaze.
Zemlje sa najvećim kvalitetom života, i najmanje korupcije — su zemlje jake demokratije.
Balkanska kvazi-demokratija
Balkanski uski interesi su stvorili pogrešnu sliku o tome šta su to demokratska zemlja i društvo.
Meka diktatura, uzurpirane institucije, zloupotreba vlasti, kanalisanje javnih resursa u džepove političkih moćnika i njihovih prijatelja, narušavanje slobode govora, kontrola medija i potiranje javne rasprave, krađa na izborima i izborne prevare — se na Balkanu (nažalost uspješno) predstavljaju kao integralni dio demokratije.
Zlonamjerno i pogrešno predstavljanje (kvazi)demokratskog sistema zarad uzurpacije vlasti i resursa od strane interesnih grupa (tkz. političkih partija) — je nažalost prihvaćena među građanima na Balkanu kao nešto normalno, kao standardni vid ponašanja u demokratskom sistemu. To svakako ima svoju cijenu: apatija stanovništva, loš životni standard, loše ekonomske okolnosti, i masovno iseljavanje stanovnika u stvarne demokratske zemlje.
Učestali vid ponašanja na Balkanu jeste da se nenormalne stvari normalizuju. Na primjer, visok nivo korupcije, privatizovane institucije ili institucije koje uopšte ne funkcionišu, država koja stvara probleme umjesto da ih rješava, izborna krađa i prevare — su prihvaćeni kao normalno i utvrđeno stanje koje ne treba da se mijenja. U uspiješnom dijelu svijeta — u stvarnosti i u praksi — demokratski sistem uprave i izbori su nešto sasvim drugo nego ono što se to uporno (i nažalost uspješno) predstavlja građanima ove zemlje.
Šta su demokratija i izbori
Demokratija je sistem uprave u kome, kolektivno gledano, građani su poslodavac — a politički subjekt je ništa drugo nego radnik na ugovor (na određeno!). S tim da građani dodjeljuju ugovor radniku uz određena pravila, koja su pisana (ustav i zakoni) i nepisana (moral i etika). Imajući na umu uslove ”ugovora”, radnik dobija privilegiju da četiri godine odlučuje koji je najbolji način da se rasporede kolektivni resursi i kako treba da se oblikuje društvo da bi bilo bolje za život i rad.
Izbori imaju samo jednu svrhu: Izbori služe građanima da kolektivno odluče kom radniku, tj. političkom subjektu će biti dodijeljen četverogodišnji ugovor o radu.
Odluka građanâ tj. poslodavca, kom radniku tj. političkom subjektu, da se povjeri četverogodišnji ugovor o radu, zasniva se na sljedećem:
- Da li je radnik ispoštovao pravila ugovora iz prethodne četiri godine: Kako se radnik odnosio prema pisanim i nepisanim pravilima ugovora (tj. ustav, zakon, etičko i moralno ponašanje)?
- Da li je radnik izvršio poslove i sproveo planove — koje je naveo da će da uradi — u prethodnom ugovorenom periodu: To jest, da li je ispunio obećanja i preuzete obaveze?
- Da li je radnik valjano iskoristio datu mu privilegiju oblikovanja društva, da učini zemlju boljom za život i rad, ili ne: Da li je građanima povećan kvalitet života, da li se osjećaju bezbjednije, da li su se poboljšale ekonomske prilike i uslovi, itd.?
- Da li se radnik domaćinski odnosio prema njemu povjerenim kolektivnim resursima poslodavca, tj. da li je koristio resurse u kolektivnom interesu građana: Da li se rasipao novcem, da li su namiještani tenderi, da li je za poslove plaćeno više od tržišne cijene, da li su plaćene usluge i dobra bili vrijedni potrošenog novca, da li su resursi trošeni na najbitnije i najkorisnije stvari? Na političke subjekte (stranke) treba gledati kao na privremenog radnika, na ugovor od četiri godine.
- Da li trenutni radnik treba da dobije otkaz zbog svojih (ne)djela: Da li se loše ponio (zakon i etika), da li je bio loš u organizovanju, da li je bilo zloupotrebe resursa, da li je zloupotrebljavao privilegije, da li je unazadio društvo?
- Da li je, uopšte gledano, vrijeme za promjenu radnika, tj. da li je zrelo za kadrovsku i metodološku promjenu pristupa radu: Da li je prethodni radnik isuviše dugo vršilac rada pa se ”ustajao?
- Koji potencijalni radnik predstavlja bolji plan za raspoređivanje resursa i oblikovanje društva za naredne četiri godine: Ko od ponuđenih radnika predstavlja najbolji plan za upotrebu resursa i organizovanje društva u sljedeće četiri godine? Ko ima odgovarajuće ljudstvo za ispunjavanje ponuđenih planova? Ko će svojom djelatnošću učiniti da bude zemlja bolja za život, privređivanje i rad?
- Da li nova radna ponuda izgleda bolja i da li se novo ljudstvo čini sposobnijim od prethodnih: Da li se nova radna ponuda čini boljom ili gorom od odlazeće?
Glasači su poslodavac koji odlučuje da li treba dovesti drugog radnika ili zadržati postojećeg na još 4 godine.
Balkanska percepcija izbora i uprave
U našem slučaju, kao što je to i slučaj mnogih zemalja u okruženju — balkanski (post-komunistički) politički subjekti su uspiješno nametnuli svoj izvrnuti pogled na izbore, demokratiju i upravu:
- Politički subjekti na Balkanu sebe ne smatraju kao radnika na ugovor na određeno — i građane ne smatraju kao svog poslodavca. Potpuno suprotno, takvi politički subjekti drže da su oni apsolutni vladari, a građani njihovi podanici.
- Post-komunistički politički subjekti, u duhu prethodne ideologije, ne smatraju da je njihova politička opcija tu samo privremeno, već drže da trebaju da vladaju u nedogled. Pri čemu sama pomisao na gubljenje vlasti, za njih predstavlja katastrofu i kraj svijeta.
- Politički subjekti smatraju da kolektivni resursi služe za privatno bogaćenje političkih i njima bliskih moćnika — i da to standardno svi i svuda rade.
- Politički subjekti smatraju da se privilegija oblikovanje društva jednostavno svodi na kratkoročni i uski interes nekolicine moćnika i njima bliskih lica. To podrazumjeva povlačenje poteza koji su njima na korist a na štetu društva i zemlje — što se smatra normalnom i opšteprihvaćenom pojavom.
- Izbori, za njih, ne služe građanima kao mehanizam odabira, već kao pozorišna predstava iza koje se ”legitimno” odigrava zloupotreba, prevara, krađa, uzurpacija — kao mehanizam opstanka na vlasti — što im omogućava pristup javnim resursima koji se koriste za lični i uski interes.
- Za političke subjekte, srž izbora se svodi na to ko je bolje organizovan za krađu, prevaru, otimanje i zloupotrebu izbornih procesa — to jest zloglasno ”snalaženje” — a ne, ko će bolje umjeti da upotrebi kolektivne resurse za širu dobrobit građana i društva.
Krađa na izborima otvara put ka epidemijskim razmjerama korupcije, loše uprave i zloupotrebe javnih resursa — što je glavni uzrok masovnog iseljavanja.
Razlog za djelovanje
Nametnuti (balkanski, post-komunistički) iskrivljeni stav o tome šta su izbori i demokratija, nose sa sobom dugoročno ozbiljne posljedice — kao što su relativno loši uslovi za život, rad i poslovanje — što vodi ka masovnom iseljavanju stanovništva. Posljedično slaba ekonomija i nenamjensko trošenje ionako slabih javnih finansija — proizvela je zemlju sa lošom javnom infrastrukturom, neadekvatno finansiranim zdravstvom i malim penzionim fondom.
Loša situacija u zemlji — počinje od izborne krađe i izbornih prevara.
Prvi i osnovni uslov za demokratsku, uređenu i uspješnu zemlju jeste slobodan i pošten izborni proces. Ako nema slobodnog i poštenog izbornog procesa — koji je otporan na pokušaje prevare, krađe, zloupotrebe i malverzacije — takvom zemljom ne upravlja demokratska vlast, već kvazi-demokratska i uzurpatorska uprava koja je na vlast došla koristeći se prevarom i silom.
Vlast koja se samopostavlja kroz silu, krađu i prevaru — sasvim logično i prirodno — nastaviti će da se bavi istim metodama tokom vladavine, tj. krađom, prevarom , uzurpacijom i silom.
Nemili događaji tokom lokalnih izbora 2020. godine a zatim i opštih izbora 2022. godine, izbacili su na površinu dokaze za ono što je već bilo opšte poznato:
1. Izbori širom Bosne i Hercegovine su predmet organizovane krađe, manipulacija i prevare (koje su nezakonite, ali zbog privatizovanih institucija nema negativnih posljedica po aktere);
2. Za pobjednike izbora se ne proglašavaju oni za koje su građani najviše glasali, već oni koji su nabolje razvili sisteme izborne krađe i prevare;
3. Građanima je oduzeta mogućnost da postavljaju i smjenjuju vlast mirnim putem, tj. kroz izborni proces;
4. Znajući da se vlast ovdje osvaja krađom i silom — a ne dobrim programom i upravom — ”pobjednici” izbora se ne osvrću na interese građana, već nastavljaju da koriste javne resurse (i međunarodne zajmove) za lično bogaćenje. Smatraju da dokle god su u stanju da krađom, prevarom i silom prisvajaju izbore, slobodni su da rade šta god žele što podrazumjeva i potpunu političku kontrolu i uzurpaciju sudstva, tužilaštva i policije;
5. Dokle god ne dođe do tehničkih izmjena Izbornog zakona, koji će omogućiti slobodne i demokratske izbore, biće nastavljeno sa izbornim krađama i prevarama a samim tim i uzurpacijom vlasti i lošom upravom zbog koje se više ljudi iselilo iz BiH nakon rata nego tokom rata – i zbog čega se stanovnici i dalje masovno iseljavaju;
6. Iz posljedica izborne krađe i prevara proističe većina problema u zemlji, kao što su korupcija, neistraženi kriminal, prisvajanje i zloupotreba javnih resursa, nesposobna i privatizovana uprava;
7. Dokle god glasačima ne bude bilo dozvoljeno da smjenjuju i postavljaju vlast, demokratski i po svojoj slobodnoj volji, bez prijetnji i ucjena, i dokle god se svaki glas
Umjesto da se političari boje građana, tj. njihove volje na izborima, kao što ne bude izbrojao i sabrao onako kako su građani glasali — ovdje neće biti bolje.
Posljedično, za razliku od zemljama sa najboljim kvalitetom života, u BiH i na Balkanu generalno:
• za političke subjekte — u praksi — nema mehanizma polaganja odgovornosti za svoj (ne)rad;
• građani se boje političara pred izbore i tokom izbora, umjesto da je obratno;
• sudije i tužioci se dijele na one koji ne rade svoji posao jer se boje političara, i na one koji zloupotrebljavaju svoje ovlašćenja jer sudjeluju u nezakonitim i ne-etičkim radnjama;
• nema transparentnosti političkih odluka i uprave — iako veoma mali procenat informacija se može smatrati ”nacionalnim interesom” ili povjerljivim, dok na lokalnom nivou apsolutno ništa.
Iskrivljeni stav o tome šta su izbori i demokratija, donose sa sobom teške posljedice
Mehanizmi izborne krađe i prevara
Lokalni izbori 2020. i opšti izbori 2022. godine — izbacili su na svjetlo dana široku lepezu organizovane izborne krađe i prevara u BiH. Organizovana izborna krađa i prevare mogu se podijeliti u tri (hronološke) grupe :
1. predizborne prevare, tj. pripreme za krađu
2. krađe i prevare tokom glasanja
3. post-izborne prevare i krađe (nakon zatvaranja birališta).
Slučaj ”Doboj 1” 2020. g. (lokalni izbori)
Izborna prevara i izborna krađa tokom lokalnih izbora 2020. godine u Doboju su prošle nekažnjeno zbog nezainteresovanosti pravosuđa — iako je protiv aktera Centralna izborna komisija BiH podnijela krivičnu prijavu Okružnom jav nom tužilaštvu u Doboju.
Javno dostupni dokument*, poput slike desno, direktno ukazuje na organizovanu izbornu prevaru — kao i koordinaciju uzurpiranog biračkog odbora i uzurpiranog posmatračkog tijela — i ukazuje na podršku takve radnje od strane visokog stranačkog funkcionera i poslanice u Predstavničkom domu
Parlamentar ne skupštine BiH, gđice Sanje
Vulić.
*I Dodikov partner traži ponavljanje izbora u Doboju
(Internet portal RTVBN ). Članak objavljen 16. novembra 2020. U 12.42 časova . Članak pristupljen 18. Maja 2022. Godine u 16.30 č.
https://www.rtvbn.com/cirilica/3995735/ i-dodikov-partner-trazi-ponovljanjeizbor a-u-doboju
1. Predizborne prevare (priprema za krađu)
1.1. Uzurpiranje biračkih odbora kroz fabrikovanje fiktivnih stranaka
Fabrikovanje lažnih političkih subjekata se ne koristi samo za uzurpaciju biračkih odbora već i za stvaranje dominacije nad posmatračkim tijelom i koordinisan nastup sa uzurpiranim biračkim odborom.
Politički subjekti sprovode nelegalnu strategiju stvaranja na desetine fiktivnih stranka i lažnih predsjedničkih kandidata — da bi kroz njih, tj. dodatna posmatračka mjesta, brojčano dominirali posmatračkim tijelom i gušili žalbe iskrenih posmatrača za izborne nepravilnosti.
U posljednje četiri godine, kroz nelegalnu strategiju fabrikovanja fiktivnih političkih subjekata, jedna stranka je nelegalno preuzela u određenim gradovima apsolutnu kontrolu nad biračkim odborima tako što je uzurpirala 80–100% mjesta u biračkim odborima (tj. 4 od 5, 5 od 5, i u manjim mjestima 3 od 3).
Kroz uzurpaciju biračkih odbora, jedan politički subjekat preuzima apsolutnu kontrolu nad biračkim procesom tokom glasanja, a onda i nakon zatvaranja biračkim mjesta za vrijeme brojanja glasova i obrade biračkog materijala.
Ovakva djelatnosti: Stvaranje fiktivnih političkih subjekata i zauzimanje više od jednog mjesta u biračkim odborima od strane jedne stranke — se spominju u Izbornom zakonu BiH i nelegalne su. Ipak, nadležne institucije (CIK i Tužilaštvo) — čak i kada su im dostavljeni materijalni dokazi — nisu zainteresovani za ovo krivično djelo.
Zbog otvaranja mogućnosti zloupotrebe, izborne krađe i prevare — široko je rasprostranjena i trgovina mjesta u biračkim odborima. Na ovaj problem trgovine, nadležne institucije ili nisu reagovale ili su izricane kazne koje su višestruko manje od protivpravno stečene dobiti.
1.2. Uzurpiranje posmatračkog tijela kroz fabrikovanje fiktivnih stranaka i koordinisan rad sa uzurpiranim biračkim odborom
Kroz već spomenuti sistem stvaranja fiktivnih stranaka, jedan politički subjekt preuzima ogromnu većinu posmatračkih mjesta (po zakonu, samo je jedan posmatrač dozvoljen jednom političkom subjektu na jednom biračkom mjestu) i vještački povećava broj prisutnih posmatrača. Zatim, uzurpirani birački odbor koordiniše rad sa uzurpiranim posmatračkim tijelom, na sljedeći način:
• kada nezavisni posmatrač pokrene pitanje neregularnog rada uzurpiranog biračkog odbora, ili uloži žalbu na njihov rad — tada posmatrači fiktivnih stranaka (koji su većina): napadaju nezavisnog posmatrača (i verbalno i fizički); ulažu žalbe na nezavisnog posmatrača ”zbog ometanja”; i ometaju (verbalno i fizički) dalje posmatranje nezavisnog posmatrača;
• uzurpirani predsjednici biračkih odbora — kada uvide da neki nezavisni posmatrač stoji na putu izbornoj krađi i prevari, tj. pokušava da spriječi krađu i prevaru — tada predsjednik biračkog odbora uz lažno svjedočenje uzurpiranog biračkog odbora i uzurpiranog posmatračkog tijela proglašava nezavisnog posmatrača agresivnim, remetilačkim, da ometa glasanje i uz pomoć policije izbacuje nezavisnog posmatrača; tu takođe treba imati na umu da se policija odaziva samo na poziv predsjednika biračkog odbora;
• sve instrukcije uzurpiranog biračkog odbora — koje služe da generalno onemoguće posmatranje glasačkog procesa (npr. postavljanje posmatrača u suprotni dio prostorije tako da ništa ne mogu da vide) i time omogućavaju izbornu krađu i prevare — uzurpirano posmatračko tijelo (koji su većina) odmah prihvataju i insistiraju da to urade i nezavisni posmatrači. Kada to nezavisni posmatrači odbiju — jer su došli da posmatraju proces a ne da sjede u suprotnom dijelu prostorije odakle ništa ne vide — uzurpirano posmatračko tijelo nasrće fiziči i verbalno na nezavisne posmatrače jer ”ometaju glasanje/brojanje”.
Članovi uzurpiranog biračkog odbora, i uzurpirano posmatračko tijelo — zajednički učestvuju u sprovođenju izborne prevare i krađe. Birački odbor direktno, a uzurpirani posmatrači tako što ometaju nezavisne posmatrače i omogućavaju uzurpiranom biračkom odboru njihov nelegalan rad. A kada ni to nije dovoljno, postoje primjeri pozivanja ”batinaša” da dođu na glasačko mjesto da
”urazu me” nezavisne posmatrače (vidjeti ispod ”Slučaj Doboj 2”.
1.3. Prijetnje vršioca vlasti zaposlenim u javnom sektoru: Ucjenjivanje zaposlenih u javnom sektoru je široko rasprostranjeno. Glasanje za opozicione kandidate, izražavanje stavova podrške stavovima opozicije, vršenje dužnosti iskrenog posmatrača na glasačkim mjestima, donosi pretnje gubitka radnog mjesta za tu osobu i za njihove bližnje.
Uposlenici — kada se to od njih traži — predaju svoje lične karte da bi ucjenjivači glasali u njihovo ime; skupljaju glasove; učestvuju u izbornoj krađi i prevarama kao posmatrači ili članovi biračkog odbora; ako su bili opozicioni članovi biračkih odbora ili posmatrači, pod prijetnjom vladajuće stranke napuštaju biračka mjesta ili ignorišu svoje dužnosti zbog straha od odmazde; dokazuju na već utvrđene načine da su glasali kako je naređeno (npr. pokazivanje označenog biračkog listića uzurpiranom biračkom odboru, ili gdje je to moguće slikanje označenog biračkog listića, ”bugarski voz”, itd.).
1.4. Vlasnici firmi koji su u sprezi sa nosiocima vlasti prijete zaposlenim gubitkom posla u njihovim firmama: Mehanizam sprovođenja je poput uposlenika u javnom sektoru.
1.5. Proglašavanje ljudi nesposobnim da sami glasaju da bi nosioci vlasti glasali umjesto njih: Članovi vladajućih stranaka — kroz podmićivanje (uglavnom za 50 ili 100 KM) ili obećanje protiv-usluga — zavode uglavnom starije osobe, kao slijepe ili fizički nemoćne da sami glasaju i glasaju u njihovo ime.
1.6. Korišćenje javnih resursa za otvoreno podmićivanje glasača: Nelegalna aktivnost podmićivanja glasača — novcem iz javnog budžeta — je široko rasprostranjena. Glasovi se kupuju uglavnom za 50—100 KM ili davanjem paketa sa namirnicama. Novac iz javnog budžeta koji se koristi za podmićivanje se uglavnom obezbjeđuje zaduživanjem.
1.7. Podmićivanje kroz zapošljavanje u javnom sektoru: Vršioci vlasti nude i daju zaposljenje licima koji su u stanju da ”donesu” glasove vršiocima vlasti. Zbog ove strategije (kao i kupovine glasova), mnoge javne ustanove i preduzeća imaju višak zaposlenih i posljedično posluju sa velikim gubicima.
2. Krađe i prevare tokom glasanja
2.1. Korišćenje tuđih ličnih karti za glasanje: Tuđe lične karte se koriste za glasanje jer im to omogućava uzurpirani birački odbor koji propušta glasače sa tuđim ličnim kartama — i nemogućnost nezavisnih posmatrača da provjere da li ljudi donose svoje ili tuđe lične karte na glasanje.
2.2. Korišćenje tuđeg prava za glasanje: Glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na glasanje jer nisu htjeli ili nisu mogli da glasaju. Postoje mnogi javni primjeri gdje je glasano u ime ljudi koji žive u inostranstvu ili ljudi koji su umrli. U tom slučaju, lica koja učestvuju u prevari donose svoje lične
karte sa zalijpljenim tuđim imenima ili pak uzurpirani članovi biračkog odbora znaju u ime kojih lica treba da se prevarantski glasa.
2.3. Glasanje u ime potkupljenih glasača: Lica koja su pristala da se vode kao slijepi ili nesposobni za glasanje prolaze kroz zvanični proces proglašavanja slijepim ili nesposobnih za glasanje (uz saučesništvo lica koja imaju pravo da proglase ljude slijepim ili nesposobnim). Obično, nakon glasanja, ta ista lica prolaze kroz proces poništavanja njihovog sljepila ili nesposobnosti.
2.4. Provjeravanje kako su lica glasala: Uzurpirani članovi biračkog tijela provjeravaju kako su glasala ucijenjena lica, tako što im glasači pokazuju svoj glas. Na primjer, umjesto presavijanja glasačkog listića prije ubacivanja u kutiju, glasački listić se ubacuje otvoren i okrenut prema uzurpiranom članu biračkog odbora tako da se jasno vidi označen glas.
2.5. Masovno ubacivanje prethodno označenih listića u glasačku kutiju: U odsustvu ne-uzurpiranih članova biračkog odbora i nezavisnih posmatrača, uzurpirani članovi biračkog odbora ubacuju u glasačku kutiju na desetine već označenih biračkih listića.
2.6. Izborne prevare i krađa pri uzurpiranim mobilnim timovima za glasanje u staračkim domovima i drugim mjestima sa slabijim licima: Starački domovi i druga mjesta sa nemoćnim licima se koriste za nesmetanu krađu glasova i izbornu prevaru. Starija i nemoćna lica se ili kroz prevaru ili podmićivanjem navode da glasaju za političke subjekte koji se nalaze u mobilnim timovima za glasanje.
Slučaj ”Doboj 2”2022. g. (opšti izbori)
Opšti izbori 2022 godine u Doboju: Slučaj se dogodio tokom brojanja glasova — što znači nakon zatvaranja biračkog mjesta i
zatvaranja zgrade gdje se glasalo, kada mogu biti prisutni samo
članovi biračkog odbora i akreditovani posmatrači.
Na poziv (još uvijek) nepoznatog lica sa biračkog mjesta, grupa nasilnika je puštena da uđe u zgradu i dođe do biračkog mjesta — da bi ”dovela u red” nezavisnog posmatrača koji je ”ometao” pokušaje post -izborne krađe i prevare.
Ta grupa nasilnika je snim ljena u pokušaju fizičke intimidacije nezavisnog posmatrača dok je trajalo brojanje glasova. Snimak pokušaja nasilnika da nezavisnog posmatrača ”dovedu u red” je objavljen putem jedne od najgledanijih televizija i dostupan je putem interneta.
Državne institucije su se pokazale nezainteresovane da pronađu i kazne počinioce ove nelegalne radnje.
Snimak je dostupan preko sajta RTVBN-a i “YouTube”-a preko sljedećih linkova:
3. Post-izborne krađe i prevare (aktivnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta)3
3.1. Krađa glasova: Prebacivanje glasova jednog političkog subjekta drugom političkom subjektu (tj. ”pogrešno čitanje” glasova i fizičko prebacivanje glasačkih listića u pogrešne svežnje za brojanja).
3.2. Poništavanje glasova protivničkog političkog subjekta: Dodatno označavanje glasačkih listića od strane uzurpiranih članova biračkog odbora koje dovodi do poništavanja glasačkih listića.
3.3. Ubacivanje već pripremljenih/označenih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkog mjesta (na biračkom mjestu ili u GIK-u).
3.4. Otvaranje vreća sa glasačkim listićima i zamjena listića od strane uzurpiranog biračkog odbora i GIK-a.
3.5. Gradske izborne komisije koje simultano rade u više prostorija tokom svođenja glasanja — a dozvoljavaju samo jednog posmatrača (jedan posmatrač ne može da isprati više prostorija u usto vrijeme).
Kontrolno prebrojavanje glasova 2022. godine
Izborne nepravilnosti [čitati: prevare i krađe] tokom opštih izbora 2022. godine su dovele do kontrolnog (ponovnog) brojanja glasova od strane CIK-a u Sarajevu.
Slika lijevo je fotografija posmatrača sa kontrolnog brojanja u
Sarajevu*, gdje je ustanovljeno da je Miloradu Dodiku dodano
150 glasova a Jeleni Trivić oduzeto 100 glasova na samo jednom biračkom mjestu. U ovom slučaju, izborna krađa i
prevara je napravila razliku od 250 glasova — samo na jednom mjestu.
Iako je kontrolno prebrojavanje glasova utvrdilo krupne oblike krađe glasova i korišćenje falsifikovanih listića**: Nakon
izvršenog teškog političkog uticaja, CIK je odbio da objavi izvještaj sa kontrolnog brojanja — što je slučaj bez presedana.
Odbijajući da objavi izvještaj sa kontrolnog brojanja, zbog političkog pritiska, CIK je potvrdio prethodni rezultat koji se
zasniva na izbornoj krađi i prevari — i time nagradio aktivnosti izborne krađe i prevare.
Treba imati na umu, da izborne krađe i prevare koje su zabilježene na kontrolnom brojanju, su samo ”zaostali propusti” nakon što su Gradske izborne komisije već obavile
svoje radnje u svrhu izborne prevare i krađe, u koje spada: Zataškavanje /popravljanje izborne prevare i krađe koji su se već odigrali na biračkim mjestima, zatim dodatne izborne
3 Navedene post-izborne krađe i prevare su omogućene prevare i krađe u samom GIK kroz uzurpaciju biračkih odbora, -u.
posmatračkog tijela i Gradske izborne komisije (GIK*https://www.rtvbn.com/cirilica/4033471/prvi-a). -podaci-kontrolnog-brojanja-za-doboj-puni-dokaza-o-
brutalnoj-kradji-glasova-jeleni-trivic. [objavljeno 16.10.2022 21:03; pristupljeno 23.05.2023 u 12.45]
**[objavljeno https://n1info.ba/vijesti/sipa26.10.2022 u 10:13 ; pristupljeno -izvrsila-uvidjaj23.05.2023-u-glavnom. u -centru12.48 -časovaza-brojanje] -glasova-u-zetri/
3.6. Verbalne prijetnje, pritisci i fizički napadi na iskrene posmatrače koji pokušavaju da spriječe gore navedene izbornu krađu i prevare.
3.7. Nekažnjavanje izborne krađe i prevare od strane zaduženih organa (CIK-a i Tužilaštva) što omogućava i bodri dalju i još bezobzirniju izbornu krađu i prevare.
Postoje javni primjeri — poput izbornih nepravilnosti na lokalnim izborima u Doboju 2020. godine — koji se ili ignorišu od strane CIK-a ili od strane Tužilaštva. U ovom slučaju, postoje čak i podignute optužnice koje se već godinama ne procesuiraju, a lica na optužnicama i dalje direktno učestvuju i utiču na izborni proces.
Promjene izbornog procesa
Odbijeni prijedlozi Centralne izborne komisije
Da bi se umanjile izborna krađa i prevare, CIK je predlagao promjene 2021. godine, koje su između ostalog, sačinjavale *:
• kamere na biračkim mjestima • optički skeneri za brojanje
• uređaji za otiske prstiju.
Prijedlog CIK -a da se umanji mogućnost izborne krađe i prevara su oborile političke stranke na vlasti.
* https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/video-kad-mrtvaci-glasaju-cik-se-sprema-da-sprijeciizborne-krade-za-ostalo-je-kasno-715482 [objavljeno 13.12.2021 u 06:55; pristupljeno 23.05.2023 u 12.42 č.].
Vrijeme i događaji — pogotovo izbori 2020. i 2022. godine i višegodišnje odlaganje Tužilaštva da se pozabavi tim slučajevima — su pokazali da Tužilaštvo i Centralna izborna komisija (CIK) nemaju ili kapacitet ili namjeru da se ozbiljno pozabave široko rasprostranjenim problemom izborne krađe i izbornih prevara u okvirima kojima su im trenutno dostupni.
Višegodišnji razvoj događaja pokazuju da CIK i Tužilaštvo jednostavno ili ne žele ili nemaju mogućnosti da iskoriste svoja već postojeća ovlašćenja i zakone (izborni i krivični) — koji im već omogućavaju da se ozbiljno sukobe sa izbornom krađom i prevarama.
Činjenice jasno navode da rješenja za izbornu krađu i prevare ne mogu da se oslanjaju na aktivnosti CIK-a i Tužilaštva — jer su se pokazali da su pod kontrolom organizacija koji učestvuju u izbornoj krađi i prevarama. Stoga, neophodno je uvesti promjene koje će u korijenu oduzeti mogućnost krađe i zloupotrebe u samom izbornom procesu — umjesto oslanjanja na organe da kažnjavaju posljedično, jer se to pokazalo kao potpuno neuspješno i impotentno.
Neophodne promjene izbornog procesa
Da bi se omogućili slobodni demokratski izbori, bez izborne krađe i prevara, neophodne su sljedeće izmjene:
1) Uvođenje skenera otiska prstiju, i ekran koji će omogućiti posmatračima da vide
da li se poklapa ime glasača (lična karta) i otisak prstiju — i označavanje tog
imena na biračkom spisku.
• Onemogućava lažno predstavljanje i glasanje u tuđe ime.
2) Uvođenje kamera i mikrofona na biračkim mjestima (i GIK-u), koji pokrivaju ponašanje i rad članova glasačkog odbora i posmatrača na glasačkim mjestima; prenos uživo dostupan preko interneta; snimak dostupan preko interneta.
• Dokumentuje a samim tim i obeshrabruje nepropisno ponašanje uzurpiranih članova odbora i posmatračkog tijela što vodi ka izbornoj krađi i prevarama.
Skeneranje popunjenih glasačkih listića od strane glasača i njihovo elektronsko 3)
slanje u CIK koji potom omogućava pristup skeniranom materijalu (za svaku izbornu jedinicu i izborno mjesto) medijskim agencijama i političkim subjektima. Rezultati skeniranih i papirnih glasova moraju da se poklope.
• Onemogućava krađu glasova.
4) Sprovođenje izbora u valovima: tj. sprovoditi izbore jednu po jednu izbornu jedinicu da bi se resursi i pažnja mogli usredsrediti na regularnost izbora.
5) Po prijedlogu CIK-a, smanjiti broj preferencija da bi se smanjio glasački listić i time omogućilo lakše skeniranje listića, zatim veća kontrola i brzina brojanja.
6) Obezbijediti unos rezultata glasanja u elektronski sistem CIK-a (po standardu ”Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema”) sa biračkog mjesta, odmah po utvrđivanju rezultata glasanja za svaki nivo koji se bira na izborima.
7) Osigurati transparentnost prilikom žrijebanja za podjelu članova u biračkim odborima (redni broj i lokacija) — pri čemu će takođe biti korišćene kamere i mikrofoni (vidjeti stavku 2 iznad).
8) Uvesti obavezu poništenja izbora za ona biračka mjesta gdje se utvrdi višak glasačkih listića.
9) Omogućiti prigovor na izborni proces svim građanima (npr. glasačima koji su primjetili nepravilnosti tokom glasanja) u svakoj fazi izbornog procesa.
10) Unaprijediti objavljivanje informacija o zaprimljenim prigovorima i žalbama — na internet stranici CIK BiH — na način da se kreira baza podataka koja će sadržavati prigovore i žalbe u izvornom obliku, uz prateće odluke o postupanju po istima. Bazu podataka, odnosno objavljivanje informacija o prigovorima i žalbama proširiti i na prigovore upućene (gradskim/opštinskim) izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica.
11) Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe zabranom ceremonija obilježavanja završetaka i/ili početaka javnih radova finansiranih iz javnog budžeta građana u vrijeme izborne kampanje i izborne tišine.
12) Spriječiti razmjenu mjesta i potencijalnu trgovinu mjestima u biračkim odborima između političkih subjekata javnom objavom imena i prezimena svih članova biračkih odbora sa naznačenom pripadnošću političkom subjektu ispred kojeg su imenovani, i to odmah nakon imenovanja u birački odbor te ponovo najkasnije 5 dana prije dana održavanja izbora.
13) Propisati da se, osim članova biračkih odbora, sankcionišu politički subjekti ispred kojih je to lice imenovano u birački odbor ukoliko se utvrdi da se krše odredbe Izbornog zakona po nalogu političkog subjekta.
14) Omogućiti raspisivanje vanrednih izbora sa mandatom u trajanju od četiri godine.
15) Posvetiti posebnu pažnju kriterijima stručnosti i iskustvu u izbornim procesima pri imenovanju i potvrđivanju članova lokalnih izbornih komisija.
16) Obezbijediti kontinuiranu obuku lokalnih izbornih komisija u cilju veće efikasnosti njihovog rada u izbornom periodu, i napraviti temeljne izmjene i konkretna unapređenja po pitanju obuke članova biračkih odbora.
• Testovi znanja za članove biračkih odbora mora biti sprovedeno od strane nezavisnih lica iz CIK-a, a ne od strane stranačkih kolega iz GIK-a, kao do sada (manipulacije sa testovima su široko rasprostranjeni)
17) Propisati strožije kazne za članove biračkih odbora gdje se utvrdi da su za razliku od njihovog testa znanja (gdje dolazi do čestog manipulisanja), njihovi postupci kao i prigovori protiv njih ukazuju da nisu upućeni u pravila sprovođenja izbora.
18) Tehnički unaprijediti izradu kopija obrazaca sa zbirnim rezultama da bi iste bile čitljive, te ih javno postavljati na biračko mjesto nakon završetka svih procesa na biračkom mjestu kako je i propisano.
19) Da bi se sprečilo stvaranje fiktivnih političkih subjekata, prikupljeni potpisi podrške za registrovanje političkih subjekata moraju biti prebačeni u elektronsku formu — koja će biti dostupna svim glasačima preko stranice CIK-a da izvrše pretragu i provjere: a) da li je neko krivotvorio njihovu podršku; i
b) da li su ista lica pružila podršku više od jednom političkom subjektu. [ovo rješenje se koristi u Crnoj Gori].
20) Trenutno samo predsjednici biračkih odbora imaju pravo da zovu policiju da interveniše na biračkom mjestu. To pravo treba proširiti i na ostale članove biračkog tijela, posmatrače i političke subjekte, da bi se nezavisni posmatrači i iskreni članovi biračkih odbora mogli zaštiti od fizičkih napada članova uzurpiranih biračkih odbora i uzurpiranih posmatračkih tijela.
Be the first to comment