Stevo Drapić: Ljubinje i Hercegovinu više pomaže i bolje razumije Beograd nego Banjaluka!

Razgovarao: Trifko Ćorović / Slobodna Hercegovina

Načelnik opštine Ljubinje Stevo Drapić u razgovoru za SH ističe da se na djelima najbolјe vidi da brigu za opstanak Hercegovine u većoj mjeri pokazuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Vlada u Beogradu, nego vlast u Banjaluci.

Stanje u Hercegovini već godinama je zabrinjavajuće. Broj stanovnika je svake godine sve manji. Mladi odlaze i školuju se daleko od zavičaja sa ambicijom da se u novoj sredini zadrže ili odu negdje u inostranstvo. Kakav god da je životni standard nema roditelјa koji taj izbor neće podržati i poslјednju paru uložiti u obrazovanje svoje djece. Migracije ostavlјaju pustoš koja je najvidilјivija u malim opštinama. Jedna od takvih je i Ljubinje koje danas predstavlјa kapiju Istočne Hercegovine, a veoma je upitno da li u ovom mjestu svakodnevno živi više od 2.500 stanovnika. Nešto manji broj birača je izašao jesenas na lokalne izbore i izabrao Steva Drapića za trećeg načelnika opštine Ljubinje u ovom vijeku.

Novi načelnik je izabran iz redova opozicione Srpske demokratske stranke. U razgovoru za Slobodnu Hercegovinu ističe da se nada da će se uspostaviti bolјa saradnja sa Vladom u Banjaluci, ali da mu prvi mjeseci bude sumnju.

– Vladu Republike Srpske smatram svojom, ministarstva doživlјavam kao partnere sa kojima, uz puno međusobno poštovanje, moramo ostvariti što bolјu saradnju da bi rješavali probleme građana. U prethodnom periodu, kao lokalna samouprava, uputili smo niz pisama na različite adrese u Vladi Republike Srpske, između ostalog, i premijeru Viškoviću, ali do danas nikakvog odgovora nema. Zanimlјivo je da su na naša pisma i pozive odgovarali predstavnici UNDP, čak i neke ambasade, ali od naše vlade nema nikakvog odgovora. Možda će zvučati čudno, ali za razliku od Banjaluke, mnogo više sluha za lokalne probleme opštine Ljubinje i za opstanak hercegovačke regije pokazao je zvanični Beograd.

Vaša tvrdnja zvuči kao paradoks?

– Nije paradoks, već istina koja se lako može dokazati djelima. Ovom prilikom, zaista, želim da se najiskrenije zahvalim Vladi Republike Srbije i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na pomoći koja je do sada upućena Ljubinju. Zahvalјujući tome u prošloj godini smo asfaltirali ulice u naselјu Vinogradi, dobili sanitetsko vozilo za Dom zdravlјa, a u toku je i nabavka savremenog rendgen aparata. Puno nam znači ta podrška i nadam se da će se to nastaviti i u budućnosti. Kad tome dodamo da je Vlada Srbije imala više infrastrukturnih ulaganja i u drugim opštinama Hercegovine i da je izdvojila novac za renoviranje puta Foča – Tjentište, kao i sva buduća najavlјena ulaganja, onda sa pravom možemo reći da čitava Hercegovina u Vladi Srbije ima daleko veću podršku i razumijevanje od vlasti u Banjaluci.

U nekim opštinama uz primopredaju dužnosti mogle su se čuti teške optužbe o nesavjesnom trošenju novca na račun prethodnika. Kakvo je stanje u Ljubinju?

– Moji prethodnici Darko Krunić i Vesko Budinčić ponašali su se domaćinski. Mada je Ljubinje siromašna opština svrstava se među lokalne samouprave sa najmanjim zaduženjem u Republici Srpskoj. Ako u budućnosti i dođe do novih zaduženja ona se jedino mogu usmjeriti u infrastrukturna ulaganja ili privredni razvoj, nikako za tekuću budžetsku potrošnju, što je praksa u većini institucija u Srpskoj.

Često se mogu čuti ocjene o prevelikoj administraciji na svim nivoima vlasti. Koliko je zaposlenih u lokalnoj samoupravi?

– Istina je da se svuda pominje nagomilana administracija, ali imam osjećaj da se kola lome na malim opštinama. Niko ne priča o višku radnika u ministarstvima, javnim preduzećima, ustanovama. Sve se svelo na višak radnika u lokalnoj adminstraciji. Međutim,opština Ljubinje ni u ovome pogledu nije u nepovolјnom položaju. Imamo ukupno 25 radnika na čije plate se troši oko 30 posto budžeta. U ovaj procenat ne ulaze zaposleni u vatrogasnoj službi i drugim javnim ustanovama. Svaka opština ima svoje specifičnosti i nije realno da svuda budu kriterijumi isti. Neko će reći da je možda lјubinjska vatrogasna jedinica brojna, jer je u njoj 12 lјudi, ali činjenica je da se nalazimo na prostoru koji je često ugrožen brojnim i intezivnim požarima, dok neke druge opštine i ne znaju za takve probleme. Zato sam predložio Ministarstvu uprave i lokalne samouprave da se izmjeni Zakon o lokalnoj samoupravi na način da se ne ograničava broj zaposlenih, već da se procentom ograniči budžet kako bi svi segmenti života mogli normalno funkcionisati.

Koliki je godišnji budžet opštine i da li se mogu namiriti realne potrebe?

– Sa budžetom od 1.900.000 KM teško da možemo podmiriti realne potrebe građana. Trudimo se da raspodjela budžeta bude što pravednija. Značajna sredstava izdvajamo za sport, posebno za odbojkaški klub, po kome smo nadaleko poznati. Nažalost, svakodnevno se uvećavaju izdvajanja za socijalne kategorije i sve je više demobilisanih boraca koji su egzistencijalno ugroženi. Kada se na to dodaju i neriješeni infrastrukturni i komunalni problemi, teško krpimo kraj sa krajem.

Šta namjeravate da uradite tokom svog mandata i koji su prioriteti?

– Pronatalitetne mjere i privredni razvoj su osnov opstanka. Ljubinje vapi za investitorom koji bi otvorio od 50 do 100 novih radnih mjesta. To bi rasteretilo opštinsku kasu i omogućilo šansu da se više ulaže u infrastrukturu, sport, kulturu i ostale društvene sfere. Nažalost, oskudni smo sa prirodnim resursima. Nemamo ni šume ni elektrane. Zato moramo da podstičemo iskorištavanje potencijala alternativnih izvora energije i polјoprivrednog zemlјišta u Ljubinjskom polјu.

Na početku pandemije Ljubinje je bilo jedno od žarišta sa prilično velikim brojem obolјelih po glavi stanovnika. Kakva je situacija sada i kako biste opisali stanje u zdravstvu?

– Koliko je to moguće, situacija je pod kontrolom. Ima sporadičnih talasa pandemije, ali nisu ni blizu situaciji kakva je bila prošlog lјeta. Za razliku od drugih hercegovačkih opština u Ljubinju osim Doma zdravlјa imamo i privatnu porodičnu ambulantu i oni zajednički prema broju pacijenata dijele sredstva od Fonda zdravstvenog osiguranja. To je dovelo do situacije da Dom zdravlјa, sa svim službama koje ima, ne može više da funkcioniše. Tokom prošle godine, kada su radnici davali više od svojih mogućnosti, primili su svega osam plata! Onda nije čudo što medicinski kadrovi odlaze. Navešću jedan ilustrativan primjer. Fond zdravstvenog osiguranja za rendgen službu Doma zdravlјa izdvaja 5.400 KM na godišnjem nivou. To nije dovolјno ni za potrošni materijal, a platu tehničara da ne pominjemo. Dovedeni smo u situaciju u kojoj se razmišlјa da se ukida rendgen služba. Kako čovjek da se ne zapita da li je normalno da u vrijeme korone pacijenti ne mogu da slikaju pluća?

Koliko danas učenika ima u osnovnoj i srednjoj školi u Ljubinju?

– Osnovnu školu trenutno pohađa oko 260 učenika, a srednju oko 130. Svaka generacija iznjedri kvalitetne učenike i studente koji sa uspjehom završavaju najteže fakultete što govori da je kvalitet obrazovanja u Ljubinju još uvijek na zavidnom nivou.

Leutar.net Stevo Drapić: Ljubinje i Hercegovinu više pomaže i bolje razumije Beograd nego Banjaluka!

Poznato je da su do 1945. godine Mrkonjići pripadali lјubinjskom srezu. U toku je gradnja duhovnog centra u rodnom mjestu Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog koje finansira Vlada Srbije. Da li opština može imati neku korist od toga i kako biste ocijenili turistički potencijal?

– Komunisti su nam oduzeli ogroman dio teritorije, a između ostalog i Mrkonjiće, koji su ostali u srcima Ljubinjaca. Sigurno je da će i Ljubinje, ali i cijela Hercegovina imati koristi od gradnje duhovnog centra. Ljubinje ima turistički potencijal posebno kad je u pitanju vjerski turizam. U toku je oslikavanje naše crkve Presvete Bogorodice u čijim temelјima su pronađeni ostaci starovijekovnih hramova, a posebno su značajne crkva Svetog Kneza Lazara na Vlahovićima i crkva na Mišlјenju, gdje je Sveti Vasilije održao prvu liturgiju. Međutim, nijedan rezultat ne može doći sam od sebe potrebno je jako puno rada, a poseban problem Ljubinja je nepostojanje smještajnih kapaciteta.

Zbog povolјnog geografskog položaja Trebinje je za nekoliko godina doživjelo nevjerovatnu ekspanziju u stanogradnji, ali i ogroman rast cijene nekretnina. Da li je tako nešto moguće u Ljubinju?

– Trenutno je jako velika razlika u cijenama nekretnina između Trebinja i Ljubinja, ali i svih ostalih hercegovačkih opština. Trebinje se profilisalo kao regionalni i turistički centar. Nama ostaje nada da i Ljubinje bude prepoznato, jer do Jadranske obale nas dijeli svega 40 kilometara, a nalazimo se na pola puta između Mostara i Trebinja. Kad tome dodamo da godišnje imamo više od 300 sunčanih dana možda probudimo interesovanje investitora.

U politiku ste stigli kao afirmisan i uspješan privrednik. Koji su, najveći privredni potencijali Ljubinja?

– Na prvom mjestu je polјoprivreda. Izgrađenu vodenu akumulaciju moramo što prije staviti u funkciju i omogućiti navodnjavanje. Ljubinje je regionalni lider u oblasti preradarstva, a kao brend isprofilisalo se preduzeće Ljbilјe koje proizvodi kvalitetne hercegovačke čajeva i prirodnu kozmetiku.

Leutar.net Stevo Drapić: Ljubinje i Hercegovinu više pomaže i bolje razumije Beograd nego Banjaluka!

Kao najbrend Republike Srpske prepoznat je proizvod pod nazivom “Miris Hercegovine”koje proizvodi preduzeće Farmavit. Riječ je o proizvodima izrađenim na bazi bijelog luka. Veoma je tražen i lјubinjski med.

Ljubinje je poznato po sjajnim odbojkašima. Da li je riješen problem oko sportske sale, koja je prema novim standardima, premalih dimenzija za održavanje utakmica?

– Problem još uvijek postoji. Nakon niza dopisa i razgovora dobili smo saglasnost od Odbojkaškog saveza BiH da se utakmice, ipak, igraju u našoj dvorani. U međuvremenu urađen je projekat proširenja dvorane i sada smo u situaciji da tražimo donatore i sufinansijere kako bi ga realizovali.

Leutar.net Stevo Drapić: Ljubinje i Hercegovinu više pomaže i bolje razumije Beograd nego Banjaluka!

Koliko se Ljubinje može osloniti na dijasporu i kako biste opisali saradnju sa Srbijom?

-Ljubinje nema nikoga bližeg od svoje dijaspore! I zbog toga naš odnos i veza sa dijasporom mora biti još jača i bolјa. Znam da je našim lјudima u dijaspori Ljubinje uvijek u srcu. Veoma mi je drago što je osnovano i Udruženje Ljubinjaca u Beogradu i rezultat je bio odmah vidlјiv kada su prikuplјena sredstva za nabavku mini kombija za potrebe sportista i ostalih udruženja u Ljubinju. Sama ta časna namjera da se pomogne zavičaju je vrijedna pohvale. Čim se situacija sa pandemijom smiri namjeravam da posjetim Udruženje i iznesem neke planove. Svaki humanitarni rad je značajan, ali moramo pokušati da ostvarimo ekonomsku saradnju. Ljudi u dijaspori su najbolјi ambasadori Ljubinja i nadam se da će nam pomoći u lobiranju i pronalaženju investitora. Naravno, podrazumjeva se da ćemo nastaviti da razvijamo kulturne i sportske veze sa maticom.

Leutar.net Stevo Drapić: Ljubinje i Hercegovinu više pomaže i bolje razumije Beograd nego Banjaluka!

U zemlјama EU poseban značaj se daje regijama. Koliki je danas značaj Zajednice opština Istočne Hercegovine i da li je ona dala očekivane rezultate?

– Podržavam regionalni pristup u rješavanju problema. Ljubinje, a i cijela Hercegovina su previše mali da bi pojedinačno nastupali i pojedinačno rješavali svoje probleme. Zbog toga je sama ideja o osnivanju Saveza opština i gradova Istočne Hercegovine, koja je i potekla iz Ljubinja od strane bivšeg načelnika Budinčića, jako dobra. Nažalost, ona nije zaživjela u pravom smislu i na nama je da to probamo ispraviti i prevazići političke nesuglasice.

Srbi su poznati kao narod sklon zaboravu. Prošle godine, nažalost, bio je ukraden je lim sa spomen kapele Ržani do. Nedavno je i u selu Kotezi, nadomak Ljubinja, polomlјena po drugi put, spomen ploča posvećena žrtvama ustaškog terora. Da li se mjesta stradanja, bar na teritoriji opštine Ljubinja, održavaju i čuvaju na dostojanstven način?

– Najmanje što danas možemo učiniti u ime svih nevino stradalih jeste da se sa poštovanjem odnosimo prema njima i da mjesta stradanja obilјežavamo i održavamo na dostojan način. Magistralni put Ljubinje – Trebinje je vrlo frekventan i nažalost dešava se da putnici, naročito u lјetnjim mjesecima izbacuju smeće i razne druge stvari na sama stratišta. Mnogi i ne znaju da se jama Ržani do, iako nadomak Ljubinja, administrativno nalazi na teritoriji grada Trebinja, međutim, radnici našeg komunalnog preduzeća redovno izlaze i čiste okolinu ovog spomenika.

Kako biste opisali saradnju sa susjednim opštinama?

– Od pamtivjeka su granična mjesta bila pod posebnom brigom, jer je to jedini način za opstanak. Nažalost, danas to nije slučaj. Ljubinje se graniči sa dvije opštine u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj, saradnja je zadovolјavajuća, ali siguran sam da može biti bolјa.

Šta biste poručili građanima Ljubinja, a šta Ljubinjcima raselјenim širom svijeta?

– Čitav svoj život sam proveo ovdje u Ljubinju. To nije samo moj izbor nego i moje porodice i moja tri sina. Trudiću se da uradim sve što je do mene da od Ljubinja napravimo što lјepše mjesto za život. To je moguće samo ako vjerujemo jedni drugima. Isuviše nas je malo da bi se dijelili po bilo kom osnovu. Ljubinjcima poručujem da neću iznevjeriti ukazano povjerenje. Oni koji su otišli u svijet dobro znaju da u ovome vijeku čovjek može da promjeni sve. Od ličnog imena, pa do pola, ali nikad ne može da promjeni mjesto rođenja. Znam da naši lјudi ne zaboravlјaju korijene, zato ih molim da nam pomognu da pokrenemo neku proizvodnju. Budemo li to zanemarili, pitanje je vremena kad će Ljubinje nestati.

Izvor: slobodnahercegovina.com

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.