Trebinje: „Dubrovčani slabo dolaze“

Korona-kriza je ozbiljno uzdrmala i turizam u Trebinju. Ali zahvaljujući domaćima i turistima iz Srbije vratila se nada da turistička sezona u gradu ipak nije u potpunosti propala.

Špiro Čečur iz Trebinja, vlasnik jedne turističke agencije, ove godine samo sabira gubitke. Od marta nema prihoda, pa je odlučio privremeno odjaviti agenciju i čeka neka bolja vremena. To mu je bio jedini posao, a sada je ostao i bez njega. „Trebinje se oslanja na prevoz i dovođenje stranih turista na područje BiH, s centrom u Trebinju. Uvođenje ovih mjera (protiv širenja epidemije) i zatvaranje granica u velikoj mjeri ugrožava naš rad. Mi smo stvarno u teškoj situaciji, nezgodno je i ne vidim nikakav izlaz“, kaže Čečur za DW. On smatra da bi nesmetan prelazak granice prema Hrvatskoj i Crnoj Gori značio mnogo.

Manjak turista osjeti se i u kućnom budžetu Nevenke koja više desetljeća prodaje domaće proizvode na trebinjskoj tržnici, nezaobilaznom mjestu svih turista. Odavno ne pamti lošiju godinu. Prodaja je znatno opala, domaće stanovništvo slabo kupuje, a turista je malo. Zbog toga, kaže, već danima i ne ide na tržnicu. „Navodno su nešto otvorili granicu s Hrvatskom, ali Dubrovčani slabo dolaze, gotovo zanemarivo. Ljudi se vjerojatno boje. Manjak turista je drastično smanjio moj kućni budžet. Zapravo, turiste nisam ni vidjela, izuzev onih iz Srbije i ostatka BiH. Kriza je očigledna“, kaže Nevenka za DW.

Veliki gubici

U Turističkoj organizaciji Grada Trebinja su od marta do jula imali samo gubitke. Kriza izazvana koronavirusom ove godine promijenila je sliku grada i pokvarila statistiku turističkog bisera Republike Srpske. Grad, od mora udaljen svega tridesetak kilometara, prethodnih je godina u ovo doba vrvio od turista sa svih strana svijeta. Danas, stranih turista nema, a sezonu, koja je izgledala beznadežno, spašavaju oni domaći i turisti iz Srbije.

No, oporavak poslije višemjesečnog zastoja nije moguć preko noći. Na udaru korona krize su bili i kafići, restorani, suvenirnice, hoteli, kućna gazdinstva, građani koji su ostali bez posla…

Osjećaj svijeta u Trebinju

Svijetli primjeri

U turističkom kompleksu Grada Sunca u Trebinju priča je drugačija. Od sezone nisu očekivali ništa, a sada imaju pune ruke posla. Rezervacije su do kraja avgusta gotovo popunjene. Značajan dio gostiju je tu zahvaljujući turističkim vaučerima koje dijeli Vlada Republike Srpske, a pored njih tu su i gosti iz Srbije. Na strance ne računaju.

„Rezultati za mart, april i maj su poražavajući. Međutim, otvaranjem naših sadržaja krenulo je veliko zanimanje gostiju iz BiH i Srbije. Ako pričamo o junu i julu, rezultati su bolji nego prošle godine i nadamo se da će to ostati tako. Većinom su to porodični paketi“, kažu u Gradu sunca.

70 posto manje noćenja

Iz Turističke organizacije (TO) Grada Trebinja priznaju da je šteta ogromna. No, iznenađenje u juli, prema najavama, u avgustu daje nadu da sve i nije baš izgubljeno. No napominju da samo domaći turisti ne mogu spasiti turizam u ovom gradu.

„Nema stranaca. Ono što se dešava u regiji  pogađa i nas. Tu su domaći turisti koji koriste vaučere koji dodjeljuje Vlada RS. Trebinje je najtraženija gradska destinacija kada je korištenje vaučera u pitanju. U razgovoru s agencijama iz Srbije dobili smo informaciju da postoji veliko zanimanje za dolazak ovamo, ali zbog zabrana javnih okupljanja preko 50 osoba, oni nisu u mogućnosti da to kontrolišu, pa onda nemamo dnevne posjete i veće grupe turista“, kaže direktor TO Marko Radić. On napominje da je u odnosu na prošlu godinu čak 70 posto manje prijavljenih noćenja za prvih šest mjeseci.

Iz zemalja EU-a u BiH se može putovati s negativnim testom na koronavirus. Tu su izuzetak građani susjedne Hrvatske, čiji državljani mogu nesmetano prelaziti granicu, ali je interes ljudi s tog područja za dolazak u BiH slab.

Spas je u saradnji sa susjedima

Ekonomist Faruk Hadžić pojašnjava da gradovi koji se oslanjaju na turizam teško mogu sami podnijeti teret krize. Takvi su Trebinje i Dubrovnik. Naglašava da podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u travnju i svibnju došlo do pada od preko 95 posto turističkih dolazaka, što znači da je turizam gotovo nestao. Tu bi, smatra, trebala nastupiti država sa, za početak, značajnim poreznim odgodama.

“Kada su u pitanje mjere za turizam, osobno smatram da su vlade oba entiteta mogle zajedničkim aktivnostima i mjerama pomoći u što boljoj promociji turističkih potencijala, te kroz direktnu finansijsku pomoć, osigurati bar kakvu takvu perspektivu. Na primjer, zajedničke aktivnosti su mogle biti paketi ljetnih posjeta gradovima Hercegovine, gdje bi se kroz paket aktivnosti posjetili npr. Mostar, Stolac, Neum i Trebinje. Građani bi plaćali dio cijene, a vlade bi zajednički sufinancirale dio cijene, ako se netko odluči za ovaj paket. Jednostavno bi došlo do rasta unutrašnjih turističkih posjeta”, smatra Hadžić.

70 posto manje turista nego prošle godine

Vjeruje da bi BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora trebale otvoriti svoje granice u potpunosti, jer intenzivnija saradnja susjednih zemalja može biti od koristi turizmu direktno, ali i drugim granama indirektno. „Ove zemlje trebaju što prije uspostaviti regionalno slobodno kretanje ljudi, naravno uz poštivanje propisanih zdravstvenih mjera. To bi ublažilo krizu i pomoglo u bržem oporavku. U suprotnom, međusobne izolacije dodatno će usložiti krizu i otežat će mogućnost oporavka”, zaključuje Hadžić.

Kao mjere za spas turizma, Grad Trebinje je s ciljem privlačenja turista u ovaj grad organizirao i nagradnu igru “Ljetuj u Trebinju”, u kojoj je podijeljeno 60 vaučera od 150 konvertibilnih maraka (KM). Vlada RS je izdala ukupno 50.000 vaučera u vrijednosti od 100 KM, no prema posljednjim podacima Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, građani su iskoristili njih tek oko 4.000.

Stručnjaci iz oblasti ekonomije i turizma kažu da je još rano procjenjivati kada bi moglo doći do oporavka ove privredne grane, jer je neizvjesno hoće li na jesen biti uvedene nove restriktivne mjere zbog korone.

Izvor: DW

1 Komentar

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.