Demografska krvna slika RS sve gora

Republika Srpska namirila je iz budžeta, za period od januara do avgusta ove godine, 150 miliona konvertibilnih maraka, jer prihodi ostvareni od doprinosa nisu dovoljni, otkriva portal BUKA.

Statistički podaci pokazuju da se iz budžeta Republike Srpske uzima svaki mjesec između 14 i 20 miliona konvertibilnih maraka, dok je najviše namireno u januaru (27 miliona). Tako se pokazuje kako prihodi koje FOND PIO, koji je ionako na budžetu, ostvaruje od doprinosa, uveliko nisu dovoljni da osiguraju potrebnu masu novca za isplatu penzija.

Podsjetimo, krajem 2015. godine usvojena je odluka Narodne skupštine Republike Srpske da Fond PIO prelazi na trezorski način poslovanja. Vlast se hvalila kako ovaj potez garantuje sigurnost isplate penzija, te da je budžet taj koji preuzima obavezu za izmirenje penzija da Fond PIO ne bi bio izložen stalnim zaduženjima i plaćanju kamata. 

To praktično znači da novca nedostaje za isplatu penzija i umjesto dosadašnjeg zaduživanja Fonda, posuđuju se budžetska sredstva, koja su mogla biti namijenjena za nešto drugo. Da se, dakle, sve može pokriti iz prihoda od doprinosa, novci bi se mogli isplaćivati za zdravstvo, puteve, škole, vrtiće i slično.

Od ukupnog iznosa od 149 984 829 KM, tako su u januaru ove godine prihodi od doprinosa, koji iznose 18,5 % na bruto platu, ostvareni u visini od 63 miliona KM, dok je isplatna bruto masa iznosila 90 miliona KM ( 90.318.946 ). To znači da je samo u januaru iz budžeta „posuđeno“ skoro trideset miliona KM. Ostatak od oko 120 miliona rasporedio se u periodu od februara do avgusta ove godine. 

Trezorska isplata penzija nije neuobičajena stvar i gotovo sve države isplaćuju dio novca iz budžeta u taj tzv. prvi stub, međutim, analitičar Faruk Hadžić kaže za BUKU da je kod nas sporno što nam ubrzano raste broj penzionera, a mlada radna snaga odlazi vani, tako da će biti još veća buduća izdvajanja, a poreska opterećenja su ogromna.

„Mi nemamo ni drugi, ni treći stub, to je jedini stub u našem penzionom sistemu, za koji se svake godine izdvaja sve više i više novca. Nemamo ni približno razvijenu ekonomiju kao zapadnoevropske zemlje, da  to možemo bez problema na taj način pokriti kroz poreze, ali imamo veliki broj nezaposlenih. Mislim da komparacija nas u tom smislu sa nekom drugom razvijenom zemljom nije izvodljiva, jer oni nemaju problem ulaska velikog broja penzionera u sistem i iseljavanja radne snage kao mi“, ističe Hadžić za BUKU.

Stručnjaci za penzioni sistem sa kojima smo razgovarali kažu kako će taj jaz biti sve veći da bi se zadržao i ovaj standard penzionera. Demografska krvna slika je sve gora.

Glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić kaže za BUKU kaže kako mi danas plaćamo cijenu odluke vlasti od prije dvanaest ili trinaest godina, kada je odlučeno da se proda Telekom. Tadašnjom strategijom je  predviđeno da se odvoji 200 miliona maraka, koje će služiti za reformu penzionog sistema i kada je trebalo da bude napravljen drugi i treći stub penzionog sistema.

„Međutim, odlukom tadašnjih vlasti, politike, koja je i sada na vlasti u Republici Srpskoj, taj je novac prebačen u grupu novca koji je Vlada RS, a to je nekih 500 – 600 miliona, direktno mogla ulagati u projekte za koje ona smatra da su bitni – izgradnja puteva i slično, po svom sopstvenom nahođenju. Tada je propuštena ogromna prilika. 200 miliona ne bi bilo dovoljno za reformu penzionog sistema, ali su mogla biti inicijalna da se nešto pokrene. To tada nije urađeno i mi plaćamo tu cijenu“, kaže Vukelić.

Nakon što se uvidjelo da to nije dovoljno, da fondovi ne funkcionišu samostalno, odlučeno je da se to prebaci na budžet.

„To vam je isto kao da izvadite novac iz lijevog džepa i prebacite ga u desni. Time problem nije riješen, a samo se olakšalo vladi da ne mora tražiti svaki put od Narodne skupštine da doznači sredstva Fondu PIO, već da to može učiniti u okviru realokacije budžetskih stavki“, kaže Vukelić za BUKU.

Ovo je sistemski problem, koji će biti sve teži za riješiti.

„Stanovništvo sve više stari, mali je odnos radnika i penzionera, a osim što starimo, odlaze nam mladi i sposobni sa kompletnim porodicama“, zaključuje urednik Capitala za BUKU.

E. Padalović – BUKA

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.