Ni osam mjeseci od havarije u Hidroelektrani Dubrovnik, nije izvjesno kada će biti sanirane posljedice, a postrojenja biti stavljenja u funkciju. To je i jedan od razloga zbog kojih je proizvodnja struje za elektroenergetski sistem Srpske, daleko ispod očekivanog plana.
Zaustavljanjem HE Dubrovnik i ageregata koji radi za ERS, domaći sistem radi u vanrednim okolnostima. Za pedeset pet godina postojanja Hidroelektrana na Trebišnjici, ovo je najteža godina. Gubitak bi, prema trenutnom stanju, mogao da iznosi oko trideset miliona KM.
– Trenutno smo u odnosu na kumulativni plan, na nekih 46-47 odsto proizvodnje, što znači da ćemo imati finansijski tešku godinu. Uzrok nije bilo kakav faktor u Republici Srpskoj, nego ispad HED, koja je dio sistema – ističe Gordan Mišeljić, direktor ZP Hidroelektraner na Trebišnjici.
O sanaciji postrojenja u HED, znaće se detaljnije u drugoj plovini avgusta. Nijedan rok za početak rada elektrane u Platu nije realan. Zbog blokade, nivo vode u Akumulaciji Bileća, petnaest metara je iznad plana.
Elektroprivreda Srpske i HET uradili su rebalans do kraja godine i planove za više potencijalnih režima rada i ispuštanja vode iz hidroakumulacije. Ne smiju čekati jesenje kiše, sa ovim nivoom.
– U slučaju da se HED ne vrati na mrežu, imamo svoj režim na osnoviu koga ćemo, angažovanjem HE Trebinje 1, spustiti kotu Akumulacije Bileća. Samim tim, biće povećan protok kroz Grad. To su protoci koji su regulisani i neće ugroziti grad Trebinje – navodi Saša Vujić, izvršni dirtektor za upravljanje sistemom, ZP Hidroelektrane na Trebišnjici.
Od proljetos, dio vode iz Akumulacije Bileća preusmjerava se na PHE Čapljina.
– Postoji dogovor sa PHE Čapljina da dijelimo proizvodnju, u cijeloj ovoj situaciji, kroz grad ide veća količina vode i donosi nam koliki-toliki benefit – ističe Mišeljić.
Mišeljić je potvrdio da HET neće zaustaviti realizaciju kapitalnih projekata. Preduzeće je obilježilo krsnu slavu, Ilindan. U crkvi Svetog proroka Ilije, na ostvru u Bilećkom jezeru, služena je liturgija, poslije koje je obavljen i slavski obred.
Izvor: RTRS
Sitna je šteta od havarije Plata kolika je od havarije zvane SNSD. Proizvodnja se dijelila fifti fifti a i sad je tako samo sa HE Čapljina. pad Gorica Plat je oko 300 m a Hutovo Svitava oko 200m pa je zbog toga proizvodnja manja za 1/3 plus malo veći gubici dakle nama je manje 1/6 struje a ostalo su pojeli crveni skakavci ili ostavili na sigurno da sa time kupe HET