Milioni se slivaju u stranačke kase

Političke partije u BiH potrošile su prošle godine iz budžeta sa svih nivoa vlasti 18,1 milion maraka na koje imaju zakonsko pravo, dok se procjenjuje da je iznos koji iz budžeta izvlače nelegalno znatno veći.

U političkom sistemu, zasnovanom na predstavničkoj demokratiji, političke stranke imaju izuzetno velik uticaj na procese odlučivanja, pa se kao značajno pitanje postavlja pitanje načina njihovog finansiranja. Javna je tajna da postoje mnogi načini na koje političke partije mogu da dođu do novca iz javnih budžeta, a stručnjaci su te „pogodnosti“ već nazvali sivom zonom finansiranja političkih partija.

Zbog svega toga nisu rijetki slučajevi da su partije prijavljivane CIK-u zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih partija BiH.

S obzirom na to da se u BiH vode jedne od najskupljih političkih kampanja, stručnjaci koji godinama prate rad političkih partija kažu da se teško može ući u njihove račune i da ostaje samo nagađati koliko se novca prebacuje i troši tokom godine.

SDA prednjači

Po dobijenim budžetskim sredstvima prednjače SDA sa 3,1 milion KM, a slijede SNSD sa 1,6 miliona, te SBB i SDP BiH sa oko 1,5 miliona KM. Međutim, to je samo onaj dio za koji se zna.

V.d. izvršnog direktora TI BiH Ivana Korajlić kaže da je, pored tih primanja, veliki problem što postoji mnogo načina da stranke izvuku još novca iz javnih bužeta na nelegalne načine.

– Ugovori koji pojedine firme skalpaju sa organima izvršne vlasti vrijede ozbiljne iznose i postavlja se pitanje da li dio tog novca dolazi do političkih partija, jer je to praksa koja se najčešće koristi za nelegalno finansiranje stranaka – objašnjava Korajlićeva.

Dodaje da niko ne može znati koliki procenat novca stranke prime i potroše u kešu, jer to sve ide mimo političkih tokova.

– Zakon im i dalje omogućava da dobijaju novac u kešu. Da ne govorimo o tome da se ogroman dio rada političkih stranaka finansira direktnim zloupotrebama budžetskih sredstava, kroz rad institucija, javnih preduzeća, i to posebno u periodu predizborne kampanje, gdje se novac koji se izdvaja iz institucija i preduzeća zapravo koriste za stranačke svrhe – objasnila je ona.

Smatra da ima mnogo nepravilnosti i kada su u pitanju stranačke članarine.

– U strankama ima ljudi za koje je upitno da su bili u mogućnosti dati toliko novca koliko je navedeno. Postoji mogućnost da se i kroz to novac koji je dobijen na drugi način predstavlja kao donacija fizičkog lica. Ima stranaka koje svake godine prijave prihode iz članarina, a ne prijave nijednu donaciju fizičkog lica, ne piše čak ni broj članova, a nije navedeno ni kolike su članarine – smatra Korajlićeva.

Da je finansiranje političkih partija velika siva zona u kojoj niko ne zna koliko se novca obrne smatra i politička analitičarka Tanja Topić.

– Dosta toga se ne zna jer je činjenica da nisu transparentni. Jedni transparentan vid je ono što pripada strankama iz budžeta, ali ova siva zona je nepoznanica. Članarina je vrlo zanemariv dio iz kojih se finansiraju partije i mislim da dobar dio članova ne plaća članarinu za političku partiju – smatra Topićeva.

Objašnjava da dobar dio novca dolazi od privatnih firmi, koje im tako unaprijed plaćaju usluge koje će imati dokom godine.

– Firme strankama unaprijed plate to da na konkursima i tenderima imaju pogodnosti pri sklapanju poslova koji se finansiraju iz javnih budžeta, tako da stranke i na taj način izvače novac – objasnila je ona.

Dodaje da su tvrdnje da stranke zarade miliona od članarina samo mazanje očiju javnosti.

– Ako je to tako i ako se prikupe milioni od članarine zašto nije transparentno, zašto ne objave koliko ima članova i koliko ko daje – upitala je Topićeva.

Ograničenja

Kada je u pitanju finansiranje, politička partija se može finansirati iz članarine, dobrovoljnih priloga, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja partijskih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu partije, iz budžeta svih nivoa i eventualno od dobiti preduzeća u vlasništvu stranke.

Međutim, za novčane priloge postoje ograničenja: fizičke lice tokom jedne godine stranci može da donira najviše 10.000 KM, član stranke do 14.000 KM, a pravna lica do 50.000 KM.

Za 13 godina milion za kazne

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je od 2005. do 2018. izrekla ukupno 1.062.820 KM na ime novčanih kazni partijama zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih partija u BiH. Taj podatak se nalazi u priručniku za finansiranje političke kampanje i političkih partija koji je CIK izdala u susret opštim izborima u BiH 7. oktobra 2018.

Cilj je da se političkim akterima skrene pažnje koje su dozvoljeni, a koji nedozvoljeni načini finansiranja, kako bi izbjegli plaćanje kazni.

(Srpskainfo)

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.