Novi način ishrane u dječijem vrtiću: Stop slatkišima i mesnim prerađevinama

U cilju smanjenja gojaznosti kod djece i odraslih, u Republici Srpskoj je prije pet godina pokrenuta inicijativa za uvođenje Pravilnika o zdravoj ishrani u predškolskim ustanovama. Jedna od prvih u Istočnoj Hercegovini, a među pet u Republici Srpskoj, koja je prihvatila prijedlog i već tri godine uspješno primjenjuje Pravilnik, je Javna ustanova za odgoj djece „Naša radost“ Trebinje.

Cilj uspostavljanja Pravilnika, koji propisuje i novi koncept jelovnika u vrtićima, je da mališani od najranijeg djetinjstva prihvate i razumiju važnost zdravih životnih navika. Inicijatuvu su 2014. godine zajedno pokrenuli Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo RS, regionalni centri Trebinje, Foča, Doboj i Zvornik.

Doktorica Natalija Komnenović, specijalista higijene zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo RS Trebinje, od početka je učestvovala u projektu. Podstaknuta, kako kaže epidemijom gojaznosti, ali i nekih oboljenja koja su rezultat takvog zdravstvenog stanja kod starije populacije, smatrala je da ova problematika traži veću posvećenost.

Natalija Komnenović

Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja ishrane, njege, preventivne zdravstvene i socijalne zaštite djece u predškolskoj ustanovi, čiji je cilj zaštita djece, smatra da zaslužuje podršku. Uz neophodnu ličnu i higijenu radnog prostora, kuhinjskog bloka, mikrobiološku čistoću površina i igračaka, navodi i važnu stavku Pravilnika: bezbjedna hrana u vrtićima koja neće ugroziti zdravlje djece, a prema novim standardima i normativima i hrana koja mora nutritivno zadovoljiti dječije potrebe.

„Veoma je važno da se vodi računa o unosu energije kroz kvalitetne namirnice, umjesto da dijete posegne za grickalicama, slatkišima, gaziranim sokovima. S obzirom da većina djece najmanje osam sati dnevno provedu u vrtiću, što je više nego kući, neophodno je da se kvalitetno zadovolje njihove energetske potrebe. Ovim standardima propisane su tačne mjere koliko hrane je dovoljno djeci u jaslicama, zatim po uzrastima od jedne do tri i od četiri do šest godina, kao i za pol, s obzirom na razliku u zadovoljenju energetskih potreba kod dječaka i djevojčica. Takođe je propisano i da se djeci ne treba dodavati u tanjir više nego što nalaže Pravilnik, kao i da je neophodna zdrava alternativa ukoliko dijete neku namirnicu uporno odbija“.

Značaj ovih propisa ogleda su u tome da se na ovaj način podižu zdrava djeca, a nikako gojazna, premršava ili bolesna. Kako naglašava doktorica Komnenović, ukoliko dijete nema alergiju ili intoleranciju na neku vrstu hrane, što redovno provjeri pedijatar, sasvim normalno može da se hrani prema standardima i normativima koja propisuje Pravilnik.

Kako dalje pojašnjava, u jelovnicima je presudno i razvrstavanje jela prema svakoj grupi namirnica. To znači da jedan dnevni obrok treba da zadovolji potrebe u mastima, bjelančevinama, ugljenim hidratima i obavezno, vitaminima i mineralima.

„Jelovnik bi trebao biti šarolik i raznovrstan, što je veoma ozbiljna stavka. U vrtiću bi bilo poželjno da djeca dnevno unesu i dvije mliječne porcije i voće. Tako su iz ovih standarda izašli sezonski jelovnici: zimski, proljetni, ljetnji i jesenji, koji prate sezonu voća i povrća, kako bi djeca dobila kvalitetne i svježe namirnice. Ako je dijete zdravo i pravilno se hrani prema jelovniku koji propisuje Pravilnik, onda bi i njegov psihofizički razvoj trebalo da bude zadovoljavajući“, napominje doktorica Komnenović, dodajući da su Pravilnikom o zdravoj ishrani obavezni zdravi doručak, ručak i jedna užina, a za djecu koja ostaju duže, i još jedan obrok.

Uz konstataciju da je svaki početak težak, priča nam da je raduje što su i roditelji i vaspitači prepoznali značaj Pravilnika i dodaje da je odgovornost na odraslima da djecu motivišu da se zdravo hrane.

„Kroz ambulantu savjetovališta u kojoj godinama radim sa djecom školskog uzrasta, primjećujem da je gojaznost u porastu. Mnogo je teže raditi sa starijom djecom. Ako nemaju dobru želju da promijene svoj izgled, teško im je objasniti da je gojaznost bolest. Ako to njima fizički ne smeta teže će prihvatiti jelovnik o zdravoj ishrani. Tu mi odrasli trebamo da reagujemo, ljekari, roditelji, vaspitači i nastavnici. Nikad nije kasno da se tokom života mijenjamo. Ništa nije nemoguće, sad smo na dobrom putu i potrebno je samo malo dobre volje i želje. Djeca lako usvajaju pravilne tj. zdrave navike u ishrani, kao i zdrave stilove života, što mene kao ljekara, veoma raduje“, zaključuje doktorica Komnenović, i podsjeća da bi nadzor u vrtićima trebalo da sprovode inspekcijske službe, odnosno da provjeravaju da li je jelovnik u skladu sa Pravilnikom, na osnovu analiza koje ispituju laboratorije Instituta za javno zdravstvo.

U vrtiću „Naša radost“, u kojem je jelovnik promijenjen i koncipiran u skladu sa Pravilnikom o zdravoj ishrani, kako su nam rekli, upotpunosti se poštuju nove smjernice. Proces privikavanja djece na namirnice drugačije izgledom i ukusom tekao je postepeno, kaže pedagog ove predškolske ustanove Žarko Gavrilović.

„Pravilnik podrazumijeva primjenu smjernica u ishrani, koje je donio Institut za javno zdravstvo RS, u saradnji sa Ministarstvima prosvjete i kulture, zdravlja i socijalne zaštite i UNICEF – om. Predškolsko vaspitanje je dopuna kućnom i važno je da roditelji budu primjer svojoj djeci. S druge strane, i naše vaspitno osoblje potrudilo se da djecu animira putem radionica sa voćem i povrćem, da im kroz igru približe značaj zdrave ishrane. Naravno, ništa se ne može promijeniti preko noći, ali savjesnim radom svih i ohrabrivanjem, mališani su vremenom počeli da usvajaju drugačiji jelovnik“.

Žarko Gavrilović

Salame, paštete i viršle potpuno su izbačene iz ishrane, a njihovo mjesto zauzeli su zdravi eko namazi, od žitarica i mliječnih prerađevina, peciva od integralnog brašna, kao i pura od kukuruza brzca iz Popovog polja. Kuvarice se pridržavaju pravila pa se na jelovniku za ručak tokom cijele sedmice mogu naći supe od povrća, čorbe sa mesom, riža, piletina, krompir i razne vrste zelenog povrća, zavisno o kojem godišnjem dobu je riječ.

Takođe, mjesta više nema ni za slatkiše i grickalice, a rođendani se ipak proslavljaju.

„Pošto Pravilnik nalaže da se u jelovnik uvrste svježe sezonsko voće i povrće, a izbace šećeri, slatkiši i grickalice, to se striktno poštuje. U tom smislu uveli smo voćne rođendane, koje su djeca bez problema prihvatila. Kad je riječ o ostalim namirnicama, prvobitno su djeca malo negodovala, što je bilo i za očekivati. Ali zahvaljujući tome što su roditelji prihvatili zdravu ishranu, bez aditiva i konzervanasa, djeca su se navikla. Zadovoljni smo kako se sve odvija i nastojaćemo i dalje da jelovnik dopunjujemo zdravim namirnicima za kvalitetan rast i razvoj mališana, koji pohađaju naš vrtić“, ističe Žarko Gavrilović, dodajući da su na aktivnostima oko uvođenja Pravilnika o zdravoj ishrani, uz doktoricu Nataliju Komnenović, učestvovali i direktor, pedagog, vaspitač i kuvarica iz vrtića „Naša radost“.

Primjeni Pravilnika i uvođenjem zdravog jelovnika u ovu predškolsku ustanovu, Gavrilović napominje da najviše duguju saradnji sa Instututom za javno zdravstvo RS regionalni centar Trebinje i njihovoj posvećenosti za promovisanjem zdravih stilova života kod djece.

Učenje o zdravoj hrani kroz igru – kukuruz, sjemenke i žitarice

Nigdje bez doručka

„Na poziv učitelja iz jedne naše osnovne škole, koji je primijetio da dobar broj njegovih učenika dolazi u školu bez doručka, održala sam predavanje djeci i njihovim roditeljima. Radilo se o učenicima koji idu u međusmjenu i nastavu počinju oko 11 časova. Objasnila sam im da je doručak nezamjenljiv obrok i da se, kao takav, ne smije preskakati. Naučno je dokazano da preskakanje doručka smanjuje koncentraciju, pažnju, slabije se pamti i uči. Da bismo mogli normalno da funkcionišemo potrebna nam je energija na početku dana, koju dobijamo kvalitetnim doručkom. Djeca su, nadam se, usvojila moje preporuke, a tu je i njihov odgovorni i savjesni učitelj koji će ih sigurno podsjećati na ovo predavanje jer je on ovaj problem i prepoznao. Dakle, bitno je da svi kao društvo u cjelini reagujemo i da se posvetimo onima na kojima svijet ostaje“, kaže doktorica Natalija Komnenović.

Nezdrava ishrana jednako bolest

„Prema smjernicama i normativima Pravilnika o zdravoj ishrani, tačno je definisano koliko bi u toku dana, zavisno od uzrasta,  djeca trebalo da unesu kalorija. U 100 gr nezdravog proizvoda, poput čipsa, smokija, čokolade, nalazi se od 400 do 500 kilokalorija. Kad to pojede jedno šestogodišnje dijete momentalno unese više energije nego što bi trebalo, a nutritivno ništa! To je hrana primamljivog mirisa i ukusa, velike energetske vrijednosti, otvara apetit, ima stimulanse i daje previše praznih kalorija. Dok se konzumira, ne pruža osjećaj sitosti, što mozak ne registruje i nastupa prejedanje, koje vodi u gojaznost. Mislim da je alarmantan podatak da već imamo djece sa poremećajem metabolizma šećera. S druge strane, imamo namirnice prepune aditiva i konzervanasa, poput viršli, salama i pašteta. Ako dijete u toku dana pojede tri ovakve industrijske prerađevine, znači da je unijelo više aditiva nego što bi trebalo. Kad se neka namirnica previše unosi može dovesti do nekog hroničnog oboljenja. Da bismo izbjegli ovakve posljedice idemo ka zdravoj pripremi hrane. To je bio naš motiv, a meni kao ljekaru, i želja da se Pravilnik o zdravoj ishrani nađe u svim našim vrtićima i da se adekvatno primjenjuje“.

Šta Pravilnik propisuje?

Uz dnevne potrebe za povrćem i voćem važno je zadovoljiti i potrebe za proteinima – mliječni proizvodi, riba, meso, mahunarke, kao i energente iz grupe skrob – ugljeni hidrati – krompir, riža, integralni hljeb. Preporučuje se kombinacija namirnica sa većom energijom (krompir) uz koji ide zeleno povrće i obavezno krem supe od sezonskog povrća. Uz jelo sa krompirom ne ide hljeb, dok su uz pasulj sa mesom obavezni salata i kriška hljeba. Za užinu je propisano voće, orašasti plodovi ili mliječni desert isključivo napravljen, nikako industrijski (voćni jogurt, puding). Preporučuje se i svježe cijeđen sok, a ne industrijski koji sadrži mnogo šećera. Nezamjenljive su žitarice i mliječne komponente: jogurt, mlijeko, sirni namaz, integralno pecivo sa mliječnim namazom, slani biskvit sa sirom i slično. Na primjer: kombinacija žitarica sa dodacima voća i nekom mliječnom komponentom ili integralno pecivo sa mliječnim namazom i voćni sok, djetetu na zdrav način zadovolje potrebe za ugljenim hidratima, mastima, proteinima i voćem.

Maja BEGENIŠIĆ/ Glas Trebinja

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.