– Djeca se rađaju, stalno nas je više. Imamo 15 stanovnika više sad na popisu nego `91. godine i to je znak da ljudi ovdje žive, rade i žele da ostanu. U posljednjih četiri-pet godina urađeno je i 10 novih kuća – kaže mještanin Momčilo Vukotić.
Za razliku od većine svojih vršnjaka, mladi iz ovog sela kupuju povratnu kartu za zavičaj. Nakon završene škole, vraćaju se u Krekove i zasnivaju porodice.
Suzana Savić diplomirala je ekonomiju i vratila se u svoje selo.
– Tu su nam korijeni i tu i mi nastavljamo – kaže Suzana.
Marijana Savić dodaje da se u Krekovima dobro živi.
– Došla sam sa Sokoca ovdje na selo. Dobro je, imamo društvo i moje dijete i ja. Ljudi ovdje imaju imanja, stoku, bave se poljoprivredom i uopšteno fino žive – ističe Marijana.
Glavne prihode mještani ovog sela ostvaruju prodajom mlijeka, sira i krompira. Na domaće i tržište regiona iz Krekova je stizalo i po sedam tona sira iz mijeha i na stotine tona krompira godišnje. Budući razvoj poljoprivrede koči neriješeno pitanje vodosnadbijevanja.
Mještanin Ilija Govedarica kaže da je vodosnadbijevanje najveći problem.
– Gledamo u nebo kada će kiša – kaže Govedarica.
– Dobili smo vodovodnu mrežu prije dvije godine i sad čekamo izgradnju bazena pa da se pusti. Očekujemo pomoć Vlade Republike Srpske u projektu vodosnadbijevanja – kaže mještanin Momčilo Vukotić.
I dok je većina hercegovačkih sela opustjela, sa tek ponekim staračkim domaćinstvom, u Krekovima slika za primjer i ponos, dokaz da i u selu ima života. Škola, asfalt, igralište, internet i mobilna telefonija za najmlađe stanovnike su više nego dovoljni da ne žele u grad.
Krekovi su i značajno istorijsko mjesto. Ovdje je izbila čuvena Nevesinjska puška- ustanak protiv Otomanskog carstva, a u selu se nalazi i najveća nekropola stećaka u BiH. Mještani se nadaju i razvoju seoskog turizma za koji imaju sve preduslove.
Izvor: RTRS
Be the first to comment