Podzemna biblioteka čuva knjige za buduće generacije

Da nestane svijeta, da dođe do katastrofe neslućenih razmjera i probudite se u opustošenom, izranjavanom ili gotovo do temelja uništenom svijetu, što bi vam najviše nedostajalo? Ljubav? Nečija blizina? Naravno, ali šta je ono bez čega ne biste mogli preživjeti više od, možda, nekoliko dana? Hrana. Ako čitate ovaj tekst, vjerovatno i knjige.

Booking.com

Najcrnje scenarije, naravno, ostavljamo za najcrnje trenutke, za usamljeničko prepuštanje fatalističkim što ako scenarijima. Ali zaista, što ako? Ako svijet kakav poznajemo nestane i naša se civilizacija nađe na rubu odumiranja, što bismo voljeli ostaviti za sobom? Mnogima je, vjerovatno, svejedno. Neki će, ipak, reći kako bi voljeli da iza nas ostanu – knjige.

Knjige su, kao nešto vrijedno očuvanja za buduće generacije, prepoznali i stručnjaci iz norveške kompanije Piql usmjerene na digitalnu pohranu vrijednih pisanih sadržaja. Zato su se priključili već uhodanom projektu Svjetske riznice sjemenja smještene na norveškoim ostrvima Svalbard. Postojećoj riznici pridružiće se i Arktička svjetska arhiva u kojoj će se čuvati sve najvažnije knjige na svijetu. Jasno je, naravno, kako cilj ovog projekta nije samo očuvati komadiće svjetske baštine od zaborava već i od prirodnih, klimatskih pa i ratom izazvanih, nuklearnih, katastrofa.

Na Svalbard su već pohitali čelnici meksičkih i brazilskih arhiva i biblioteka kako bi dogovorili čuvanje kulturnih dobara svojih zemalja; u Meksiku, naime, strahuju od potresa dok Brazilcima probleme zadaje pitanje sigurnosti čuvanje podataka na internetu. Njihovi će materijali, zajedno s norveškima, prvi zauzeti Mine 3, podzemni tunel u kome će se sva prikupljena građa čuvati. Naravno, nije bilo za očekivati da bi se pohrana takvog projekta odvijala na površini zemlje. A kako bi se očuvali optimalni uslovi, tunel će biti zamrznut permafrost tehnologijom.

Kako će pisane knjige preživjeti tolike godine pod zemljom? Neće. Preživjeće riječi, a te će riječi biti pohranjene na posebnim filmovima, trajnijim i od hard diskova, a sasvim sigurno i od papira. Prema riječima stručnjaka iz Piql-a, ti bi filmovi trebali preživjeti i do hiljadu godina.

Ostaje nam da čekamo i vidimo koliko će se zemalja pridružiti ovom projektu. ali, prije svega, moramo ga zdušno pozdraviti jer još je jednom dokazano kako je i knjiga hrana – ona za dušu.

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.