Svi smo svjedoci kvaliteta društva u kome živimo, društva u kome su pojedinci prezadovoljni, neki drugi zadovoljni, dok su treći manje zadovoljni ili potpuno nezadovoljni. To je ono što osjećaju pojednici. Budući da država nije svjesno živo biće i ne može reći kako se osjeća, njen osjećaj sreće trebalo bi mjeriti odnosom zadovoljnih i nezadovoljnih. Da bi se taj odnos nekako izbalansirao, da bi država podigla nivo sreće koju bi osjećala da je živo biće, ona nam pruža mogućnost izbora. Svake dvije, odnosno četiri godine pruža nam mogućnost da biramo one koji će voditi državu ili lokalnu zajednicu. Na žalost, a to smo već pomenuli, država nije biološko živo biće, pa u njeno ime izborna pravila kreiraju ljudi, a ljudi su, kao što je poznato, satkani od mana i vrlina. Ali dobro, drugačije ne može. Tj. može, ali tek nakon izbora. Sada se dolazi u fazu biranja. Država, odnosno ljudi koji su kreirali pravila, daju nam mogućnost biranja. Možemo birati između dobrag i lošeg, dobrog i dobrog ili lošeg i lošeg. To sve zavisi od onog što nam je ponuđeno, a na što objektivno ne možemo uvijek uticati. Zašto je to tako? E pa jedino objašnjenje je da je to tekovina prošlih izbora. Ako npr. moramo birati između lošeg i lošeg, znači da smo na prošlim izborima napravili grešku i ljudima koji kreiraju pravila omogućili da ono što je dobro ne dobije mogućnost da bude birano. Zašto smo pogrešno birali, a birali smo da bi nam bilo bolje? Pa logičan odgovor je zbog svoje kratkovidosti, škrtosti, zbog želje da nam bude bolje danas i možda sutra, ali samo nama. Nije nas bilo briga za ostale članove društva. To što smo birali za bolje danas ili sutra se odnosi na bolje samo nama. A šta je sa onim što će kao posljedica našeg današnjeg izbora biti za 20 godina, u vrijeme kada se budu rađali unučići? To ništa, a? To se zove sebičnost, društvena neodgovornost ili možda glupost! Novi izbori su pred nama, sledeći opet za dvije godine itd. Na meniju je ono što je ponuđeno, a na nama je da utošimo glasački listić za svoje bolje danas ili naše bolje sjutra. Možda će odluka o izboru za društveno odgovornog glasača biti teška, ali treba biti mudar. Kako bi Vam malo olakšali, evo šta su i kako bi po definiciji trebalo da izgledaju vlast i opozicija.
Vlast je institucionalna moć, a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje građana ili društvene organizacije. Normativni poredak je osnova konstituisanja vlasti. Bez organizacije nema vlasti. Vlast je legitimni oblik moći. Gdje je vlast tu su uspostavljeni odnosi izmđu prava i dužnosti njenih nosilaca, ali i onih koji su joj potčinjeni. Vlast je takav odnos u kome nema mjesta samovolji niti slijepoj poslušnosti nego su odnosi međusobno jasno uspostavljeni. Moć je difuzno rasprostranjena, a vlast se kreće u određenim granicama. Ona nikada ne znači potpunu kontrolu. Vlast izdaje određeno upozorenje i zabrane što zavisi od prirode, društva i vlasti. Ona štiti uspostavljenu društvenu organizaciju i služi toj svrsi. Da bi to postigla mora biti sankcionisana, a da bi sankcionirala mora imati instrumente- koristi prinudu (bez obzira na moralnu saglasnost i volju građana).
Opozicija je izraz kojim se u politici označavaju svi pojedinci, grupe i organizacije koje su iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima, grupama i organizacijama koje predstavljaju vlast, odnosno režim u nekoj državi. Opozicija se obično dijeli na ilegalnu opoziciju – kojoj nije dozvoljeno postojanje ili djelovanje – i legalnu opoziciju – kojoj je dozvoljeno postojanje i djelovanje. Ilegalna opozicija je karakteristična za autoritarne i totalitarne političke sisteme koji iz vjerskih ili ideoloških razloga ne dozvoljavaju dovođenje vlasti i njene politike u pitanje. Legalna opozicija je, pak, karakteristična za demokratske političke sisteme koji za svoja načela uzimaju slobodu mišljenja i okupljanja. Pod pojmom „opozicija“ se, s obzirom na dominaciju demokratskih sistema u savremenom svijetu, u pravilu podrazumijeva legalna opozicija. Uz taj pojam se vezuje i pojam lojalna opozicija
LEUTAR:NET
Be the first to comment