04. “Glembajevi” (1988.)
Uloga kojom je Nadarević sebe potvrdio kao velikog glumca bivše Jugoslavije jeste uloga Leona Glembaja u ekranizaciju Krležine drame “Gospoda Glembajevi”
Tekst se nastavlja poslije oglasa
Na festivalu u Puli Ena Begović je nagrađena za sporednu žensku, a Nadarević za glavnu mušku ulogu u brilijatnoj roli slikara, sina ugledne bankarske aristokratske porodice koji se nakon 11 godina vraća u rodnu kuću.
Uz raskošnu večeru i zdravice na svjetlo izlaze mračne tajne Glembajevih i sukob oca i sina zbog samoubistva Leonove majke. Burna rasprava dovodi do tragičnih posljedica i razaranja nekada ugledne porodice, a Mustafa krade svaki kadar u kojem se pojavljuje nagovještavajući da je nakon godina malih uloga stiglo njegovo vrijeme na glavnoj sceni.
03. Otac na službenom putu” (1985)
Četiri godine nakon velikog uspjeha debitantskog filma “Sjećaš li se, Doli Bel” sa kojim je u Veneciji osvojio prvu nagradu za najbolji debitantski film, Emir Kusturica ponovno je sarađivao sa Abdulahom Sidranom kao scenaristom i postigao još veći uspjeh filmom “Otac na službenom putu” (1985). Film je trijumfovao na Kanskom festivalu, a bio je nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg filma izvan engleskog govornog područja. Mustafa je bio član sjajne glumačke ekipe koja je odlično iznijela viziju režisera i scenariste i učinila film klasikom.
On glumi udbaškog oficira Ziju, koji u doba rezolucije Infobiroa zbog bezazlenog komentara, Mešu, supruga svoje sestre Sene, šalje u zatvor zbog staljinističke propagande, ostavljući njegovu djecu bez oca, koji je za njih na “službenom putu”, a za sve ostale u zatvoru.
Njegov lik je savršeno odlumljena tragična figura partijskog poslušnika, koji u svom slijepo izvršavanju dužnosti nema prijatelja i porodice, a grižu savjest zbog svojih postupaka liječi alkoholom, otkrivajući polako da iza njegovog čina prema Meši stoji i neki drugi, ličniji motiv osim borbe protiv Tita i Partije.
02. “Gluvi barut” (1990.)
U filmu režisera Bate Čengića, nastalog po motivima istoimenog romana Branka Ćopića, čija je radnja smještena u vrijeme 2. Svjetskog rata, Nadarević je ostvario jednu od uloga života, rolom partizanskog komadanta Španca.
Fanatični komunista i bivši španski internacionalac po zadatku partije dolazi u bosanske gudure da usmjeri borbu protiv okupatora ali on umjesto toga zavodi crveni teror kako bi srpske ustanike usmjerio na pobjedu socijalističke revolucije,
Njegov Španac u isto vrijeme je tragična ličnost i indoktrinirani fanatik, nosilac ideja kojima želi promijeniti svijet ne pitajući za žrtve, ali na kraju umjesto plamena revolucije otkriva snagu ljubavi, ali i mračnu mržnju njegovih žrtava, koja ga košta života.
01. “Već viđeno” (1987)
Bez dileme vjerovatno i uloga života za Mustafu Nadarevića u filmu “Već viđeno” režisera Gorana Markovića, jednom od rijetkih psiholoških trilera bivše Jugoslavije.
Mustafa glumi Mihaila, nekada sjajnog mladog pijanistu, a sada nastavnika klavira u obrazovnom centru. Kolege ga smatraju čudakom, ali ga ostavljaju na miru kako bi živio svoj usamljenički život. Sve se mijenja u trenutku kada se u njegovoj školi pojavi mlada instruktorka plesa Olgica u jednako sjajnoj roli Anice Dobre.
Kontakt sa njom i novi, erotski intenzivan život, izaziva u njemu čudnu pojavu, kao da je sve to već jedanput vidio. Naime, situacije koje proživljava, čine mu se poznate, a njegova trauma i klavir, izazivaju bolne emocije i patološki strah, gurajući ga u sve dublju tragediju okončanu krvavim nasiljem kada ga Olgica ostavi i ponizi.
Naslovna fotografija: Promo/Glembajevi/Jadran film
Izvor: Bosonoga
Be the first to comment