Meteori ili “lebdeće stijene” je grupa grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama koje poput stubova strše u nebo.
Manastiri su izgrađeni na prirodnim krećnjačkim stijenama visokim i do 500 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej na istočnim padinama planinskog masiva Pind u centralnoj Grčkoj. Meteori su bili grupa od čak 24 manastira, ali danas je preostalo samo šest: pet muških i jedan ženski.
Ni danas nije poznato kada je osnovan prvi manastir u Meteori, ali se zna da su već od 11. vijeku monasi pustinjaci počeli živjeti u pećinama i vještački isklesanim nastambama u stijenama Meteore. Na kraju 11. ili početkom 12. vijeka osnovan je Skit Stagoi (mali pustinjački manastir) koji je bio smješten oko Bogorodičine crkve. U 14. vijeku došlo je do prodora Turaka na područje Grčke, pa su monasi počeli tražiti prostor koji bi im omogućio kakvu-takvu sigurnost.
Pronašli su ga na teško dostupnim kamenim stubovima Meteore, koji su se pokazali idealnim utočištem. Godine 1334. monah Athanasios Koinovitis, sa još dvojicom monaha, Grgurom i Mojsijem, napustio je Atos i nastanio se na području Meteora i utemeljio manastir Metamorphosis, današnji Veliki Meteoron (Megalo Meteoron). Nakon Metamorphosisa, tokom naredna dva vijeka izgrađeno je još 23 manastira. Ipak, kao što smo gore spomenuli, aktivno ih je samo šest. Pristup manastirima bio je izuzetno težak i opasan, a za to su se koristile duge ljestve od užadi ili velike mreže kao kabine.
U bibliotekama ovih manastira čuva se neprocjenjivo blago Istočne Crkve. Izdvojimo samo 1124 kodeksa među kojima je i grčki rukopis pisan 861. godine.
Manastiri predstavljaju središta vjere i mira. Monasi Meteora provode u molitvi šest do sedam sati svakog dana, a jedanaest sati nedjeljom i blagdanima. Dane provode u pokori, odricanju od materijalnog, postu i molitvi. Sav prihod koji ostvare svojim radom daruju kulturnim ili prosvjetnim ustanovama i siromašnim.
Aktivni manastiri:
Veliki Meteoron je najveći manastir Meteora, a podignut je u 14. vijeku, a obnovljen 1483. i 1552. godine. Osnovao ga je Athanasios Meteorit, jedan od poznatih monaha toga vremena. Nakon što se srpski kralj Simeon Uroš zamonašio i darovao manastiru svoje imanje, Veliki Meteoron postao je najbogatiji i najmoćniji manastir. Glavna crkva (katholikon) Isusovog preobraženja, posvećena je oko 1387. godine, a oslikana je prilikom obnove manastira. U njemu se nalaze neke od najljepših freski u čitavoj Grčkoj. Posebnu vrijednost ima pozlaćeni drveni ikonostas, podignut 1791. godine, a ukrašen figurama životinja i biljnim motivima. Stari manastir danas je pretvoren u muzej.
Manastir Varlaam drugi je po veličini manastir Meteora. Izgrađen je 1541., a ukrašen 1548. godine. Sjeverno od crkve se nalazi Kapela (paraklesion) izgrađena 1627., a oslikana 1637. godine.
Manastir sv. Varvare ili Rusanu manastir posvećen je Isusovom preobraženju, ali i sv. Varvari. Osnovan je polovibom 16. vijeka, a oslikan 1560. godine.
Manastir sv. Nikole Anapauskog prvi je na putu od grada Kastrakija prema Meteorama. Crkva je posvećena sv. Nikoli, a izgrađena je u 16. vijeku Oslikao ju je kretski slikar Theophanis Bathaa-Strelitzas 1527. godine. Najljepša freska prikazuje Adama koji daje ime životinjama.
Manastir sv. Stefana najpristupačniji je od svih, budući da je izgrađen na visoravni, a ne na litici. Mala jednobrodna crkva sv. Stefana izgrađena je u 16. vijeku, a oslikana 1545. godine. Njemačko bombardovanje tokom Drugog svjetskog rata teško je oštetilo manastir, međutim vrlo brzo je uslijedila obnova nakon koje su ga preuzele monahinje.
Manastir Svetog Trojstva jedan je od najnepristupačnijih. Posjetilac mora proći dolinu, a zatim se uz pomoć 140 stepenica uspeti na vrlo visoku liticu. Crkva krstolikog tlocrta sa kupolom, izgrađena je 1475., a ukrašena 1741. godine.
Godine 1988. kompleks manastira Meteori uvršten je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.
Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net
Ostavi komentar