Sistem obrazovanja u Norveškoj

Vrtić

U obdaništu / vrtiću djeca uče mnoge stvari:

  • Tokom boravka sa drugom djecom stiču iskustvo
  • Nauče imati obzira prema drugima.
  • Postaju samostalnija.
  • Nauče mnogo činjenica.
  • Postanu bolje pripremljena za početak škole.

Osoblje koristi dosta vremena na planiranje toga što će djeca učiti u obdaništu. Kada planiraju ove aktivnosti, moraju da se drže Zakona koji štiti prava djece i drugih pravilnika, takođe planova koje su odredile državne vlasti . Obdaništa informišu roditelje o ciljevima za rad u obdaništu i o aktivnostima u kojem djeca učestvuju.  Uteleik i barnehagen

Roditelji budu pozivani na roditeljske sastanke i na individualne roditeljske razgovore. Na roditeljskim sastancima se roditelji mogu upoznati jedni sa drugima i razgovarati o tome kako je imati malu djecu. Roditelji koji ne govore norveški jezik imaju pravo da na roditeljske sastanke povedu tumača.

Finansiranje

Političari u Norveškoj su odlučili da niko od roditelja neće plaćati više od 2330 kruna mjesečno za jedno mjesto u obdaništu (2011). Ovo važi i za javna i za privatna obdaništa. U dodatku mogući su troškovi za hranu, izlete i ostale stvari. Koliko košta imati dijete u obdaništu ipak varira od opštine do opštine. U nekim opštinama mogu porodice sa niskim primanjima tražiti reducirano plaćanje, dok druge opštine imaju istu cijenu za sve, bez obzira na primanja. Neke opštine daju popust ako jedna porodica ima više djece u istom obdaništu, dok druge ne.

 

Osnovna škola

Småskolebarn Ungdomsskoleelever

Neke činjenice o osnovnoj školi

  • Sva djeca imaju pravo na desetogodišnje obrazovanje u osnovnoj školi. Djeca počinju u prvi razred u godini i kojoj pune šest godina.
  • Sva djeca imaju pravo na prilagođenu nastavu, a razredima kojima treba posebna pomoć, ta pomoć se daje.
  • Učenici od 1. do 7. razreda dobivaju usmeni ili pismeni kontrolni zadatak, ali ne i ocijene.
  • Učenici od 8. do 10. razreda dobivaju ocjene u svim predmetima. Skala ocjena ide od 1 do 6, gdje je 1 najlošija, a 6 je najbolja ocjena.
  • Sva djeca osnovne škole pređu automatski u sljedeći razred nakon ljetnog raspusta. To se desi neovisno o školskim rezultatima djeteta. Niti jedno dijete ponavlja razred .
  • Osnovna škola je organizirala na isti način u cijeloj zemlji. Na primjer, svake godine svako ima 190 školskih dana, ali političari u svakoj opštini odlučuju kada će se razni odmori i slobodni dani iskoristiti.
  • Svim učenicima se predaje prema istom nastavnom planu. Političari u Parlamentu usvajaju ove nastavne planove. Dijete dobiva slično obrazovanje bez obzira u kojoj opštini u državi živi.
  • Pored javnih osnovnih školama, postoje neke privatne škole. Samo oko 2,5 posto djece u Norveškoj pohađa privatne škole.

Škola za svakoga

Zakon o nastavi kaže da sva djeca, neovisno o sposobnostima i predispozicijama, imaju pravo da dobiju prilagođenu nastavu u školi kojoj pripadaju. Ovaj politički princip naziva se škola za svakoga (likhetsskolen) to znači da učenici u cijeloj zemlji dobivaju nastavu po istom nastavnom planu.

Finansiranje osnovne škole

Osnovna škola je besplatna za učenike i roditelje. Učenici posuđuju udžbenike u školi i dobivaju sveske/teke, olovke i slično. Javna služba snosi sve troškove. Najveći troškovi su plate za nastavnike, te izgradnja i funkcionalnost školskih zgrada.U privatnim školama roditelji plaćaju školarinu. Ipak, plaćaju samo jedno učešće, dok država plaća ostatak cjelokupne cijene školskog mjesta.

 

Srednjoškolsko obrazovanje

Neke činjenice o srednjoškolskom obrazovanju

  • Sva omladina koja je završila norvešku osnovnu, ili odgovarajuću školu, imaju pravo na tri godine srednjoškolskog obrazovanja.
  • Omladina mora završiti srednjoškolsko obrazovanje do te godine kada on ili ona pune 24 godine.
  • Županijsko vijeće plaća srednjoškolsko obrazovanje i ima dužnost da ponudi takvo obrazovanje svima koji imaju pravo na to.

Srednjoškolsko obrazovanje ima smjerove koji pripremaju za dalje studiranje i stručne smjerove:

Visoko obrazovanje

På forelesning
Nakon srednje škole učenici mogu nastaviti sa visokim obrazovanjem pri univerzitetu ili višoj školi.
Većina univerziteta i viših škola je javna, i nastava ja besplatna za studente. Sektori javne službe plaćaju ovu nastavu. Ipak, uobičajeno je da studenti plaćaju jednu malu semestarsku ili studentsku naknadu. Takođe postoje privatne visoke škole. Tamo studenti plaćaju učešće za nastavu.
Troškovi javnih škola i univerziteta plaća javna služba, i predavanja su besplatna za stanovništvo. Ali i u javnom i u privatnom visokom obrazovanju moraju studenti sami osigurati sav školski materijal. To uključuje da oni sami moraju kupiti udžbenike i potrošni školski materijal.
Iako su univerziteti i više škole besplatni, dok se studira potreban je novac za i druge potrebe. Zato je uobičajeno posuditi novac iz državne kreditne kase za studentske kredite tako da se stanarina, hrana i druge neophodne stvari mogu platiti. Na ovaj način svi koji žele, neovisno o porodičnoj ekonomiji, imaju mogućnosti za više obrazovanje. Mnogi studenti također rade pored studija da bi dobili dovoljno novaca za život.

Podjednaka ponuda obrazovanja za sve

Jedno moderno društvo je ovisno o visokim stopama zaposlenja, tehnologiji, produkciji i inovaciji. Zbog toga je Norveškoj potrebno visokoobrazovano stanovništvo.
Skoro 27 posto odraslih u Norveškoj danas ima više obrazovanje. Sve više i više mladih biraju više obrazovanje, te nivo obrazovanja u Norveškoj stalno postaje viši. Preko 60 posto studenata danas su žene. Žene imaju malo viši nivo obrazovanja nego muškarci.
Svi koji imaju ispunjene uslove za dalje studiranje iz srednje škole mogu tražiti studentsko mjesto na višim školama i univerzitetima.

Ured koji razmatra upise u više škole i univerzitete

Odrasli i obrazovanje

 Fotografija s kursa / tečaja norveškog jezika

Društvo se kontinuirano mijenja. Razvoj tehnologije utiče na radni život i zahtjeva da se radnici cijelo vrijeme drže ažurirani i da uče nove stvari.
Odrasli mogu izabrati neko skroz novo obrazovanje, nadograditi ranije stečeno obrazovanje ili izabrati predmete iz osnovne škole da bi se susreli sa novim zahtjevima radnog života.
Mnogi promotori nude razne kurseve / tečajeve odraslima. To može biti, na primjer hobi, kurs jezika i kvalifikacijski kurs. Država često financira dijelove ovih kurseva.
Opština ima odgovornost ponuditi osnovno školsko obrazovanje, a Županijsko vijeće ima odgovornost da ponudi srednjoškolsko obrazovanje odraslima. Odrasli koji imaju pravo na osnovnu školu ili srednjoškolsko obrazovanje će ovu nastavu dobiti besplatno. Također postoji mnogo privatnih škola koje nude srednjoškolsko obrazovanje za odrasle.
Osobe koje traže posao mogu putem NAV-a dobiti ponudu raznih kurseva. Cilj kursa je kvalifikacija učesnika za rad. NAV pokriva troškove i također, često, plaća novčanu naknadu učesnicima za pohađanje kursa / tečaja.

Izvor: samfunnskunnskap.no

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.