Sveti Vasilije

 Govoriti o svetosti je nemoguće bez susreta sa svetima. Za ovo podneblјe, rječit je primjer Božijeg ugodnika, Svetog Vasilija.

Ime svetitelјevo ne pominje se sjedeći, a često se iz strahopoštovanja samo zamijeni riječima: „Slava mu i milost“, a i u dobru i u zlu vjerni samo kaže: „Sveti oče Vasilije, moli Boga za nas!“

Mjesto rođenja Svetog Vasilija (svjetovno ime, Stojan Jovanović) je selo Mrkonjići, Popovo Polјe, kod Trebinja, u Hercegovini. Mrkonjići se nalaze negdje na tridesetak kilometara, odnosno na polovini puta između Trebinja i Ljubinja.

Prošao je Sveti Vasilije svoj put u monaškom i vladičanskom životu od rodnog Popova Polјa, manastira Zavale i Tvrdoša, Mišlјena (kod Ljubinja) i preko mnogih drugih svetinja do manastira Ostroga. Časne mošti Svetog Vasilija nalaze se u Manastiru Ostrog, kod Onogošta (Nikšića). Cjelokupno sveto tijelo ima dar čudotvorenja za svakoga onoga koji sa tvrdom vjerom ide kod njega i traži pomoć! Nebrojena su čudesa koja je učinio i koja čini Sveti Vasilije, koja su zapisana ili koja se kroz predanje prenose sa kolјena na kolјeno. I znajući za Nјega i za svetost Nјegovu, ko još može da kaže da Bog ne postoji i da ne postoji život poslije ovoga života?

Na mjestu gdje se po predanju nalazila Svetitelјeva rodna kuća, nalazi se i dan danas ogromna košćela. Vjeruje se da je nikla onog jutra 28. decembra 1610. godine kada se Sveti rodio. Na zgarištu rodne kuće Svetog Vasilija, prije nepune dvije decenije sagrađena je crkvica u čast Svecu.

Pored crkve Svetog Nikole u Mrkonjićima nalazi se grob Anastasije, majke Svetog Vasilija. Mještani sela Mrkonjići tvrde da svake godine u određeni dan jedan čudesno topao sunčev zrak pada sa nebesa na grob majke Svetog Vasilija.

A grob je pronađen na veoma neobičan način. Citiramo „Vreme“ od 18. septembra 1937. godine, koje je donijelo iz Trebinja sljedeći izvještaj:

„Osamdesetogodišnji starac Trifko Milutinović, ugledni domaćin iz sela Mrkonjića, podiže u blizini pravoslavne crkve veliki kameni spomenik majci Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog, koja je, kako je poznato, umrla u rodnom selu Sv. Vasilija, Mrkonjiću. Međutim, za njen grob se sve do skora nije znalo. Taj grob pronašao je stari Milutinović.

– Prošle godine (1936), priča starac, odmah posle Svetog Vasilija, pošao sam rano u svoj vinograd koji se nalazi u blizini crkve, s namjerom da ga ogradim kamenom. Kada sam bio pored crkve, susreo me jedan stari kaluđer koga nikada do tada nisam vidio. Pored njega je stajao i jedan dječak od osam godina. Kada sam došao blizu, kaluđer mi je nazvao „Dobro jutro“ nekim čudnim glasom, a zatim me upitao da li je to selo Mrkonjić i da li je to stara pravoslavna crkva. Ja sam potvrdio i on me je tada pozvao da mi pokaže grob majke Svetog Vasilija Ostroškog. Bez riječi sam pošao. Kad smo stigli do crkve on mi je rekao: „Evo ovo je, zapamti, grob majke Svetog Oca Vasilija“. Dok sam razgledao grob i krst, kaluđera je nestalo…

I drugi selјaci viđali su toga kaluđera, kako obilazi oko groblјa i oko crkve. Finansijski podpreglednik g. Petar Milošević takođe tvrdi da ga je i on susreo.

Poslije ovoga starac Trifko Milutinović je odlučio da na grobu majke Svetog Vasilija Mrkonjićkog, Tvrdoškog i Ostroškog podigne spomenik.“

Iz novije istorije navodimo događaj kada je Sveti Vasilije pohodio svoj zavičaj mjeseca maja 1996. godine. Dolazak moštiju Svetog Vasilija u rodnu Hercegovinu desio se poslije 325 godina od prestavlјenja u Gospodu. Ponesen je put Hercegovine, do Trebinja i Popova Polјa. Sudionici ovoga vremena svjedoče o nezapamćenom dočeku Sveca, kojeg je dočekalo preko 100.000 vjernika i koji su Ga čitavim putem dočekivali. Pored lјudi, i ptice i životinje su razigrano dočekivale svoga Gospodara. Veliko čudo je ostalo zabilјeženo, kako je jedan usamlјeni konj, bez jahača, spustio se sa brda i išao pored litije.

Došao je Svetac do Sabornog hrama u Trebinju, pa u manastir Tvrdoš, preko rodnih Mrkonjića i posjete grobu svoje majke vratio se natrag put Crne Gore, Nikšića i Ostroga.

Piše: Velibor Šipovac

Velibor Šipovac

Velibor Šipovac

Autor više knjiga različitih žanrova. Piše iz hobija i ljubavi prema pisanoj riječi.
Velibor Šipovac

Latest posts by Velibor Šipovac (see all)

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena


*


Anti-SPAM Test *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.