Godišnjica vojno-policijske akcije Oluja, tokom koje je početkom avgusta 1995. godine zabilježen najveći egzodus Srba od Drugog svjetskog rata, u Hrvatskoj će i ove godine biti obilježena kao praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok će u Srbiji taj zločin bez kazne biti obilježen komeorativnim skupom u Novom Sadu.
Kako je najavio predsjednik Aleksandar Vučić godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obilježena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 sati.
Centralno obilježavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gdje će predsjednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprijediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Precizni protokol obilježavanja godišnjice ““Oluje““ u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u srijedu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sjećanja na ubijene i protjerane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.
Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji ““Oluja““ je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a protjerano više od 250.000.
Dok je za Hrvate ““Oluja““ razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.
Akcija ““Oluja““ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Dok su kolone izbjeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.
U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u ““Oluji““ bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.
U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno vijeće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.
Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak“ i „Oluja“ Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.
U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“.
Za 25 godine od ““Oluje““ hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.
U Hrvatskoj će ova godišnjica ““Oluje““ biti obilježena u sijenci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti.
Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna, kod Novog Grada.
(Tanjug)
Ostavi komentar