
Kritike na račun Amerike, Britanije i Kanade koje kažnjavaju Rusiju za sve ono za šta ne dozvoljavaju da Izrael bude kažnjen.
Šta se dešava kad zemlja napadne tuđu teritoriju, graanatira civilne objekte i ubja nenaoružane stanovnike? U slučaju Rusije, uvode joj se sankcije i prijeti međunarodnim tribunalima, ekonomski, politički i kulturno je izolovana i potpuno satanizovana. U slučaju Izraela – ne dešava se ništa.
Amerika i druge zapadne zemlje suočavaju se s optužbom za licemjerje, jer ono što sprovode povodom ruskog napada na Ukrajinu ne dozvoljavaju povodom izraelskih napada na okupirane palestinske teritorije.
Zapadne vlade Moskvi uvode sankcije, a brojne kompanije, banke, kulturne i akademske ustanove ne žele više da imaju bilo kakve veze s Rusima. „Eksonu”, „Šelu” i BP-u u medijima se odaje priznanje gotovo kao kapitalističkim mučenicima koji su podnijeli žrtvu i povukli investicije iz ruskog energetskog sektora. „Viza” i „Masterkard” ne žele da posluju na ruskom tržištu, pa Rusi ne mogu da koriste zapadne platne kartice, dok Ana Netrebko ne može da pjeva u „Metropolitenu”.
Kažnjavanje i izolacija Rusije u kontrastu su sa zapadnim ponašanjem prema Izraelu i njegovim napadima na palestinske teritorije. Kako piše „Gardijan”, kad su različite grupe i pojedinci pozivali da se prema Izraelu primijeni dio onoga što se danas primjenjuje prema Rusiji, ti ljudi i grupe su ignorisani i kažnjavani.
Amerika je pritisla brojne zemlje da na Generalnoj skupštini UN prošle nedelje izglasaju rezoluciju kojom se osuđuje ruski napad na Ukrajinu. Kad su pojedina tijela UN, humanitarne organizacije i Palestinska uprava tražili sankcije i osude za Izrael, nailazili su na odbijanja i optužbe za antisemitizam. Amnesti internešenel tražio je prošlog mjeseca da UN uvede sankcije Izraelu zbog „aparthejda i zloočina protiv čovječnosti”. Američki državni sekretar Entoni Blinken prije nekoliko dana je podsjetio Savjet UN za ljudska prava da je to tijelo formirano da bi zaustavilo zlločine poput raketiranja škola i bolnica i da zato Rusiji mora da pošalje „odlučnu poruku”. Blinken je uspio da u tom istom obraćanju istakne i da je to što taj savjet istražuje izraelske zlločine u Palestini „mrlja na kredibilitetu” ovog tijela i pozvao da se istraga odmah obustavi. Izrael odbija saradnju s ovim savjetom, nazivajući ga „nepošteno pristrasnim”.
Za dvojake standarde, osim Amerike, optužene su i Velika Britanija i Kanada, koje zahtjevaju da Međunarodni krivični sud ispita ruske zloočine u Ukrajini. Prošle godine Britanija i Kanada tražile su od suda u Hagu da ne istražuje izraelske zlločine u Palestini.
Dvoličnost je iz visoke politike stigla i na stadione i u dvorane. Škotski fudbalski klub Seltik kažnjen je kad su njegovi navijači nosili palestinske zastave jer je UEFA tvrdila da ne dozvoljava političke simbole, ali zato fudbalske vlasti sad dozvoljavaju da se na stadionima širom Britanije vijore ukrajinske zastave. Za razliku od Izraela, Rusija je posramljena i time što je izbačena sa ovogodišnjeg izbora za pjesmu „Evrovizije”.
Palestinski pokret BDS, koji poziva na bojkot izraelske robe, sankcije i povlačenje zapadnih investicija iz Izraela, postao je popularan posljednjih godina na Zapadu među intelektualcima, umjetnicima i studentima koji osuđuju izraelsku okupaciju i napade u Palestini. Američki Kongres je s dvostranačkom većinom osudio djelovanje ovog pokreta u SAD. Kako piše „Politiko”, isti oni kongresmeni, i republikanci i demokrate, koji su se skandalizovali zbog prijedloga o bojkotu Izraela, danas zahtijevaju najstrože sankcije za Rusiju. Isti oni guverneri koji kažnjavaju zagovaranje BDS-a, danas traže od prodavnica da uklone Votku sa rafova.
„Vidimo da se ne samo američka vlada, već i američke kompanije, utrkuju da kazne ili bojkotuju sve što ima neke veze s ruskom vladom. Upravo suprotno dešava se s kažnjavanjem Izraela za kršenje međunarodnog prava i to ide dotle da su američke države donijele zakone da će kazniti Amerikance, izuzev ako ne obećaju da nikad neće bojkotovati Izrael”, kaže nekadašnja direktorka organizacije „Hjuman rajts voč” za Bliski istok Sara Vitson.
U velikom dijelu Amerike postoje zakoni koji saveznim državama zabranjuju da posluju s pojedincima, organizacijama i kompanijama koje podržavaju pokret BDS.
Američka jevrejska organizacija Antidifamaciona liga odgovara da je suludo porediti ono što se dešava između Izraelaca i Palestinaca i „brutalne ruske sile protiv suverene i miroljubive Ukrajine”. I „Džeruzalem post” odbacuje poređenja:
„Neki samo vide da su Rusi jača strana u ovom konfliktu, kao što je Izrael jači kad se bori protiv Hamasa u Gazi, i onda se ljudi solidarišu sa slabijima. Slabost, međutim, ne znači automatski i vrlinu. Ukrajina i trpi nepravdu i slabija je strana. To nije slučaj s Palestincima.”
Slično se dešava i kad je riječ o još jednom američkom savezniku, Saudijskoj Arabiji, koja vodi raat u Jemenu, gdje su, prema svjedočenju brojnih organizacija, raatni zlločini uobičajeni, a humanitarna katastrofa očigledna, ali Rijad zbog toga ne trpi sankcije.
Svi američki predsjednici branili su izraelske napade, uključujući najrazornije operacije u Gazi i pucanje na demonstrante, riječima da Izrael ima pravo da se pobrine za svoju bezbjednost, pri čemu Izrael tvrdi da strahuje od udara Hamasa. I Rusija je godinama upozoravala da se brine za svoju bezbjednost i da zbog toga neće tolerisati ukrajinski ulazak u NATO ili zapadno oružje u Ukrajini, ali nije naišla na slično razumjevanje.
Džejms Zogbi, predsjednik Arapskog američkog instituta u Vašingtonu, skreće pažnju i na to da dok se Ukrajinci koji bacaju Molotovljeve koktele na rusku vojsku nazivaju herojima, dotle se Palestinci koji se bore protiv strane okupacije i otimanja zemlje nazivaju teroristima.
POLITIKA / Jelena-Stevanovic
Be the first to comment