„Ako se ne okanu Trgovske gore, dobiće nuklearni otpad iznad Dubrovnika“

Zbog izbora Trgovske gore za odlaganje nuklearnog otpada iz NE Krško, u Bosni i Hercegovini protestuju samo ekološka udruženja. Vlasti čak ni ne upozoravaju više Hrvatsku, a mnogi strahuju da je sve unaprijed dogovoreno.

Prije nekoliko dana u hrvatskim medijima se pojavila vijest da je gotovo 700 blokova sa otpadom iz nuklearne elektrane Krško krenulo put Trgovske gore, na granicu sa BiH, gdje bi bili uskladišteni. Opština Dvor u Hrvatskoj je prošle godine utvrdila prostorini plan u kojem je kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori označena kao buduće skladište radioaktivnog otpada niskog i srednjeg intenziteta, čije vlasništvo Hrvatska dijeli sa Slovenijom i koje mora uskladištiti do 2023.

Iako se ispostavilo da je vijest o početku prebacivanja otpada bila lažna, iz udruženja koja se bave zaštitom životne sredine u BiH poručuju da je bila smišljena, jer je stanovništvo uz rijeku Unu uznemireno a BiH ništa ne preduzima po tom pitanju.

„Smišljene provokacije”

“Takve provokacije imaju za cilj da slome otpor građana, da bi se stekao utisak da je to već gotova stvar. Iako daleko od gotovog, briga više je nerad bh. institucija. Koliko je diplomatija zakazala vidimo po tome što niti jedna zemlja nije otvoreno stala uz nas, tako da smo praktično prepušteni samovolji Hrvatske”, upozorava za DW Mario Crnković iz nevladine organizacije Green team, koja je od početka uključena u cijeli proces.

I zaista, BH diplomatija je u slučaju Trgovske gore pokazala da, ne samo da ne postoji, već da su ljudi koji su na ključnim mjestima, uglavnom nesposobni za bilo kakvu zaštitu, u ovom slučaju prirode – od entitetskih ministarstava, do Savjeta ministara, smatraju ekolozi. To, kako ističu, pokazuje i nedavna posjeta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala sva nesposobnost i nezainteresovanost vlasti za ovo pitanje.

“Ovo pitanje trenutno nije problematično, ali u budućnosti može da stvori veliki probem. Imamo dobre razgovore i dogovore, da će naši stručnjaci učestvovati u razgovorima u Hrvatskoj, kako bi se smanjio prisutni strah. Moj poziv Vladi Hrvatskke je da pokuša da pronađe drugu lokaciju”, rekao je prvi čovjek Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Plenkovićem.

No, odmah potom je Penković, u prisustvu Tegeltije, potvrdio ono što se znalo i ranije, da je kasarna Čerkezovac, već ranije izabrana kao lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i da se to po svemu sudeći, neće mijenjati.

“Vratiti Dubrovnikom”

Sa pravne strane gledano, smatra Vitomir Popović, član Pravnog tima iz BiH, država ne može mnogo da uradi, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska pripreme počela još prije nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremanju bivše vojne kasarne, uveliko traju. Iako postoji odluka Predsjedništva BiH od prije nekolio godina, da se ovo pitanje hitno riješi sa Hrvatskom, do danas je ostalo samo na apelima, za koje nisu imali sluha sa druge strane.

“Ukoliko Hrvatska ne uvaži naše zahtjeve, onda nam slijedi obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Druga mogućnost je da građani iz BiH podnesu tužbe protiv Hrvatske. Ona bi vjerovatno odbila to, tako da bi nakon toga bilo prostora da se tužbe podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Popović, navodeći da postoji i mogućnost reciprociteta, što bi bila zadnja opcija, u ovom trenutku možda najrealnija.

“Ukoliko se ne budu okanuli Trgovske gore, jednog dana mogu da dobiju nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj tački sa BiH. Jer ništa za nas nije manje vrijedan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta”, zaključuje Popović.

Opširnije OVDJE.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.