Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je u vezi sa narednim budžetom planirano rasterećenje privrede na način da se oslobodi novac za povećanje plata svih zaposlenih u Srpskoj. To bi kako je izjavio trebalo biti omogućeno smanjenjem zbirne stope poreza i doprinosa sa sadašnjih 32,8 odsto na 31 odsto, te prelaskom na neki novi model obračuna ličnih primanja sa neto na bruto.
Šta ova najava znači za radnike, a šta za poslodavci pitali smo ekonomiste.
Zoran Pavlović kaže da je ovo odličan potez i put kojim treba ići, ali da se ništa bitnije neće promjeniti dok ne stignemo do nivoa da doprinosi budu oko 50 posto na neto platu, jer bi to platu vratilo u realne tokove, uplate fondovima, a izbjeglo bi bi se plaćanje djela plate u koverti, odnosno gotovom novcu.
“Dakle, ovo je dobra vijest za poslovne ljude, poslodavce, a naravno i radnike, ali bi to trebalo ubrzati, pa svaka dva-tri mjeseca smanjiti poreze i doprinose za jedan posto jer suština nije u iznosu koji se skupi na bazi zvanično isplaćene plate, jer je dio plate koji se isplaćuje u gotovom novcu neobuhvaćen. To se mora promjeniti kako bi se u što većoj mjeri realna plata isplaćivala preko računa, čime bi i fondovi dobili više novca”, ističe ekonomista Pavlović.
Na pitanje koliko bi smanjenje zbirnih poreza I doprinosa moglo povećati platu, odnosno za koji iznos, kaže da je to teško reći jer prilkom objave ove vijesti nije rečeno niti je jasno data uporedna analiza koja kaže ako danas za minimalnu platu toliko se izdvaja za fondove, koliko bi to izdvajanje iznosilo sa novim modelom .
Obe entitetske vlade, nažalost, ne rade transparentno, kaže, tako da nemamo tačnu informaciju, a postavlja se I pitanje da li su i svi podzakonski akti dovoljno harmonizovani sa jednom ovakvom odlukom, poput Zakona PIO, ali i mnogih drugih.
„Tako smanjenje od 1,8 posto u brutu može dati rezultat od 3 do 3,5 posto u netu. Da li će to i koliko biti reflektovano na platu koja će se isplatiti, a znam da je interes poslodavaca da povećaju plate da ljudu ne bi odlazili iz BiH, zaista je teško u ovom momentu reći, jer nedostaje nam jedan jasan pregled od strane Vlade u kome će se jasno vidjeti koliki je rezultat jedne ovakve mjere po radnika, a koliki po poslodavca”, pojasnio je Pavlović.
I ekonomista Faruk Hadžić smatra da je ovo dobra mjera ako, naravno bude li išla u korist radnika i poslodavaca.
„U slučaju jasnog zakonskog definisanja bruto plata umjesto neto, bilo kakvo smanjenje poreskog opterećenja će dovesti do povećanja plata radnika, što je vrlo bitno u vremenu stalnog rasta cijena. Radnik će imati veću platu, više novca da troši, dok poslodavac može imati produktivnijeg radnika. Ova opcija važi ako će poslodavac zadržati istu bruto platu radniku. Ako kojim slučajem poslodavac zadrži istu neto platu radniku, onda će smanjenje doprinosa se direktno odraziti na njegove manje izdatke i rad kao takav će mu biti jeftiniji“, ističe Hadžić.
Poslovna zajednica je već dala svoj sud o ovoj mjeri navodeći da je smanjenje stope poreza i doprinosa spunjenje njihovih zahtjeva da se smanji ukupna poreska stopa, a povećanje plata u ovom trenutku je, svjesni su, jedini mogući pokušaj da zadrže radnu snagu.
“Sigurno je da će smanjenje stope poreza i doprinosa ići u povećanje plata radnika”, poručio je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS.
Ovim mjerama bi, prema prvim projekcijama, privredni subjekti u Republici Srpskoj bili rasterećeni za iznos oko 50 miliona KM, s tim da Vlada očekuje da se taj iznos, kojeg se odriče republički budžet, kompenzuje kroz povećanje plata radnicima, a trenutno se traži model koji bi to omogućio.
Podsjetimo, zbirnu stopu doprinosa u Republici Srpskoj u iznosi 32,8 posto. Trenutno čini 18,5 posto doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, 12 posto za zdravstveno osiguranje, 0,6 posto za osiguranje od nezaposlenosti i 1,7 posto za fond za dječiju zaštitu.
BUKA, Tatjana Čalić
Ostavi komentar