Dva najudaljenija grada u BIH su Velika Kladuša kao najzapadnija tačka i Trebinje koje se nalazi na samom jugu države. Cestovna udaljenost ovih gradova iznosi oko 500 km.
Za Veliku Kladušu se često koristi termin Zapadna kapija BIH, a geografski i jeste jer je ova općina najzapadniji dio države. Za stanovnike Velike Kladuše se kaže da su najtipičniji Krajišnici, vjerovatno zbog položaja a sigurno i krajiškog ponosa i inata kojeg nose Kladuščani. Kada se pomena historija Velike Kladuše, prvo ime koje se veže za ovaj kraj je Mujo Hrnjica koji je kao narodni junak opjevan u mnogim pjesmama koje se odnose na ovaj kraj. Tu je i Stari grad kao dominantna građevina koja se nalazi na brdu iznad grada, a koji danas služi kao ugostiteljski objekt u kojem se u ljetnom periodu organizira na desetine svadbi.To je ilokacija koja je najomiljenija za fotografiranje, kako mladih tako i onih starijih.
Velika Kladuša je posebno živa u ljetnim mjesecima kada u grad dolazi veliki broj Kladuščana koji žive i rade u dijaspori. Po slobodnoj procjeni njihov broj se kreće između 15 i 20 hiljada. Zbog blizine granice Velika Kladuša je poznata i kao dobra šoping destinacije za stanovnike Hrvatske i Slovenije, a najinteresantnije je da je dosta proizvoda koji se proizvode u Hrvatskoj jeftinije ovdje nego u zemlji porijekla. Prije pojave korone, svakog vikenda na stotine šopingaša je dolazilo na pijacu u Veliku Kladušu, a mnogi su nakon šopinga odlazili na odličnu janjetinu koja se poslužuje u obližnjim restoranima.
Kladuščani su oduvijek važili za izuzetno gostoljubive i galantne domaćine, požrtvovane a u dosta situacija i na vlastitu štetu.
Trebinje je, sa druge strane, smješteno na obodu polja podno planine Leotar, u najjužnijem dijelu BiH. Nekada najveća evropska ponornica, Trebišnjica, protiče kroz “grad sunca i platana”, kako ga često zovu.
U njemu istorija i moderno doba idu ruku pod ruku. Uronjen u tradiciju, ali na momente i avangardan, ne čudi što privlači turiste, ali i avanturiste.
“Trebinje je prelijep grad”, jedinstvena je ocjena gotovo svih koji su imali priliku da ga posjete, bilo da dolaze sa ovih prostora ili iz inostranstva.
Mediteranska klima je uticala i na navike stanovnika, za koje je jutarnja kafa u hladu platana u centru grada nezaobilazan ritual, posebno tokom vikenda.
Subotom je tu i pijaca na kojoj se nude i karakteristični proizvodi za ovo područje-sir i kajmak iz mijeha, med od vrijeska, maslinovo ulje, sok od divljeg šipka, suve smokve, ljekovito bilje sa ovog područja.
Očuvano staro gradsko jezgro omeđeno zidinama iz 18. vijeka nezaobilazna je tačka na turističkoj ruti. Ipak, ono nije izdvojena cjelina nego centar oko koga je Trebinje raslo, pa je tačka u kojoj pulsira život cijelog grada.
Posljednjih godina je Trebinje prepoznato kao turistička destinacija što je udahnulo novi život ljepotici na jugu Hercegovine.
Trebinje je ponosno na svog pjesnika i diplomatu Jovana Dučića kome je ispunjena poslednja želja da sa Crkvine-brda iznad grada, posmatra mjesto u kome je rođen, koji je uređivao duhovno i urbanistički i kome je zavještao sve što je imao.
A kako Dučić tada, tako i Trebinjci danas, ma gdje živjeli na kugli zemaljskoj, godišnji odmor planiraju da provedu u Trebinju.
Kada napravimo poređenje između Velike Kladuše i Trebinja, Krajine i Hercegovine vizualno se vidi velika različitost, a uprava ta različitost u reljefnom, klimatskom i kulturološkom dijelu je ono što BIH čini specifičnom u mnogo čemu.
Izvor: Priče sa Granice
Be the first to comment