Velika subota običaji – Dan kada je Hristos sišao u Ad da propovijeda Jevanđelje mrtvima, te se strogo obilježava u tišini i molitvi.
Plaštanica u koju je Josif iz Arimateje uvio tijelo Hristovo nakon skidanja sa Krsta simbolički se na Veliki petak iznosi na Hristov grob, a cjeliva se i na Veliku subotu, da bi u večernjim časovima bila iznesena ispred hrama i triput se oko crkve nosi a zatim ponovo spušta u grob.
Velika subota ili strašna subota svojim nazivom opominje na Hristovo stradanje. U našem narodu se još naziva zavalita subota jer upućuje na to da ove sedmice valja učiniti kakvo dobro ili milosrdno djelo.
U okolini Leskovca postoji naziv dugačka subota koji ukazuje na duge muke Hristove na raspeću. U Bosanskoj Krajini i Hercegovini zovu je i crvena subota jer se tamo uglavnom uskršnja jaja boje na ovaj dan i to najčešće u crvenu boju.
U Republici Srpskoj, Popovom polju, na Veliku subotu “maste”, odnosno boje jaja u crveno. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi.
Jaja isključivo boji ženska čeljad.
Mijese se obredni uskršnji hljebovi i kolači – uskršnjaci. Obično su okrugli sa rupom u sredini gdje se na Vaskrs stavi jaje. U Homolju vaskršnjak okite bosiljkom i mijese dodatno manje uskršnje kolačiće.
U jugoistočnom Banatu takođe mijese kolačiće koji se poslije bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi.
Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. Dan je strogo posvećen samo onim poslovima koji se odnose na proslavu najradosnijeg hrišćanskog dana Vaskrsa.
Tradicija je i da se prvog Vaskrsa, u onim porodicama koje su dobile prinovu a gdje dijete nije još napunilo godinu dana, jaja ne farbaju i da se takvoj djeci daje neofarbano jaje. Isto važi i za porodice koje su imale smrtan slučaj, jaja se ne farbaju prvog Vaskrsa nakon tog događaja.
Po staroj tradiciji na Veliku subotu mogu se u hramovima obaviti krštenja onih koji su pristupili vjeri i pripremili se za to.
Izvor: Opanak
Be the first to comment