Njemački naučnici smatraju kako u Hercegovini raste lijek protiv korone!

Dok očekujemo vakcinu protiv koronavirusa, njemački naučnici otkrili su djelotvornost slatkog pelina u liječenju ove bolesti, a slatki pelin raste u Hercegovini. Svijet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. vijeka, koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici sa njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to uz pomoć jedne „obične“ ljekovite biljke – slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina, „Artemisia annua-e“, uzgajani u Kentuckyju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destilovanom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

„Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je takođe ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolji kvalitet u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina“, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u „službenoj“ medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se sa mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 ljekari upoznali tokom pandemije.

„U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam sa činjenicom da su ljudi sa ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju“, kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internista imunolog, jedan od vodećih u BiH i sa bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da „sve ima itekako smisla“.

Specifično nespecifično djelovanje

„I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv npr. AIDS-a itd., i na COVID 19.“, kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena ljekovita svojstva.

„I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jeste specifično nespecifični – znači ima određen učinak“, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19. svijet očajno čeka djelotvornu vakcinu. Prema ovom bh. naučniku, ona mora biti najbolja i bez „prefiksa“.

„Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najdjelotvornija, sa najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa „ruska“, „kineska“, „američka“, „britanska“, „turska“… Što se mene lično tiče, a radio sam širom svijeta, lično najviše nade polažem na britansku vakcinu sa Oxforda. To je evropska vakcina, ispitana dominantno na Evropljanima, koji geografski žive „pod istim krovom“, vrlo sličnom klimom i ona bi nam najbolje odgovarala“, smatra prof. dr. Karamehić.

Izvor: DW