Jonskom moru se primiče ciklon koji bi u sljedeća 24 časa mogao poprimiti tropska obilježja, odnosno postoji velika mogućnost razvoja medicanea koji donosi ekstremne meteorološke prilike, piše IstraMet. Medicane ili mediteranski tropski uragan vrlo je rijetka meteorološka pojava u Sredozemlju, a uglavnom je rezervisana samo za najtopliji dio Sredozemnog mora.
Za razvoj uragana u Sredozemnom moru uslovi su vrlo nepovoljni: temperatura mora nije dovoljno visoka, često nema dovoljno vlage, a Sredozemno more jednostavno je premaleno za njihov razvoj. Od 1948. do 2011. godine ukupno je zabilježeno samo 99 ciklona koji su podsjećali na uragan.
Medicane donosi jake vjetrove uz obilne padavine, pijavice, tornada, a sve nerijetko završava velikom materijalnom štetom. Samo kretanje medicanea vrlo je teško prognozirati, a njegova putanja često značajno odstupa od predviđanja prognostičkih modela.
Trenutni sisitem nazvan je Cassilda, a zapadnu obalu Grčke mogao bi pogoditi u petak poslijepodne. Iako razlike u predviđanju modela postoje, na nekim proračunima može se vidjeti kako bi udari vjetra mogli prelaziti 200 km/h! Pritom se očekuju i obilne padavine.
Šta je medicane?
Zbog različitih, za uragane nepovoljnih, karakteristika Sredozemlja u koje najprije spadaju klimatološki elementi, vrlo se rijetko može u istoj rečenici pročitati pojmovi tropskog ciklona (uragana) i Sredozemlja. Iako se tipični tropski cikloni u Sredozemlju ne javljaju, ponekad se pojave manji ciklonalni sistemi koji imaju neke od karakteristika tropskih ciklona (tropical like systems), piše Dalmacija Danas.
Upravo zbog najčešće nedovoljno visoke temperature mora u Sredozemlju te nedovoljno visoke relativne vlažnosti vazduha (suva struja sa sjevera Afrike), ali i zbog relativno malene površine mora koje je okruženo kopnom, tropski cikloni u Sredozemlju su vrlo rijetki i slabi. Međutim, ponekad se javljaju svojevrsni hibridi tropskog i vantropskog ciklona, koji se najčešće nazivaju mediteranskim uraganima (mediterranean hurricane ili medicane), iako u njima brzina vjetrova ne dostiže uvijek nivoe potrebne da se sistem okarakteriše kao uragan. Jave se obično dva do tri slučaja godišnje.
Medicanei, poput tropskih ciklona, ne sadrže fronte i imaju specifični oblik s okom u središtu oko kojeg se nalaze jake grmljavinske oluje, ali, za razliku od pravih tropskih ciklona, nastaju i iznad hladne morske površine (~16°C).
Najpoznatiji slučajevi
Jedan od najpoznatijih slučajeva mediteranskog uragana je medicane Celeno koji se javio između Grčke i Sicilije sredinom januara 1995. istraživački brod Meteor, koji je bio vrlo blizu oluje, izmjerio je vjetar od 136 km/h i pritisak od 975 hPa.
Osim ovog, postoji još nekoliko poznatih slučajeva poput medicanea u septembru 1969., januaru 1982., septembru 1983., oktobru 2006. i novembru 2011. Posljednji je zabilježen 7. novembra 2011. u zapadnom Sredozemlju pa je službeno proglašen pravom tropskom olujom, što predstavlja prvi takav slučaj u Sredozemlju otkako postoje meteorološka mjerenja te je označen kao 01M. Ova tropska oluja razvijala je vjetrove s udarima i iznad 150 km/h, koji su u kombinaciji s obilnim padavinama nanijeli dosta štete dijelu francuske obale. Posljednji medicane bio je Zorbas koji je krajem septembra 2018. pogodio područje Grčke, a putanja mu je bila gotovo identična kao što se prognozira za nadolazeći sistem.
Medicanei se poput pravih tropskih oluja najčešće zadržavaju iznad mora te slabe dolaskom do kopna. Moguće je da će se sa postepenim porastom temperature usljed globalnog zagrijavanja, naročito ljeti, ovakvi sistemi javljati sve češće. Naročitu pažnju treba obratiti na moguću češću pojavu pravih tropskih oluja, poput 01M koja se javila u novembru 2011., jer bi mogući nastavak porasta temperature mogao doprinijeti potrebnim uslovima za češću pojavu takvih sistema u Sredozemlju.
Be the first to comment