Vladimir Vladimirovič Putin trenutno je najmoćniji čovjek na svijetu, novi ruski car, kako vole da ga zovu, ali put od dječaka iz siromašne radničke porodice do šefa Kremlja nije bio ni lak, ni jednostavan.
Predsjednik Rusije rođen je 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, danas Sankt Peterburgu. Njegov otac Vladimir Spiridonovič Putin (1911-1999) i majka Marija Ivanovna Šelomova (1911-1998), oboje fabrički radnici, već su izgubili dvoje djece. Najstariji Putinov brat Albert ummro je još kao beba, dok je drugi Viktor preminuo od difterije tokom opsade Lenjingrada.
Digao majku iz mrtvih
„Moji majka i otac su čudom preživjeli Drugi svjetski raat. Otac je služio vojsku u Sevastopolju, u podmorničkim jedinicama. Pričao je kako su ga rannili Nijemci, a cio život je proveo sa šrapnelima u nozi. Kad su mu dozvolili da hoda, stao je na štake i pošao kući. Kad je stigao, vidio je da bolničari iznose tijela mrrtvih iz ulaza, a među njima i njegovu ženu. Prišao je i učinilo mu se da diše, pa je rekao bolničarima da je živa. Rekli su mu da neće preživjeti, ali je krenuo na njih štakama i natjerao ih da je vrate u stan. Podigao ju je na noge i živjela je do 1998. godine“, ispričao je Putin.
On i njegova porodica živjeli su u takozvanim komunalkama, nacionalizovanim zgradama, a stan su dijelili sa još dvije porodice.
„Nismo bili bogati. Moji roditelji živjeli su od plate do plate i ponekad su pozajmljivali novac od drugih, ali smo imali televizor, kao i naši susjedi“, ispričao je ruski predsjednik.
Škola mu, pričao je, nije bila važna – bio je loš đak i toliko nemiran da mu nije dozvoljeno da postane pionir. Međutim, sve se promijenilo kad je otišao u bioskop i pogledao film „Mač i štit“, o ruskom špijunu koji se infiltrirao u štab SS. Tada je odlučio da postane špijun, pa se posvetio džudou i učenju stranih jezika.
Špijunska karijera
Putin je završio pravo na Lenjingradskom univerzitetu, gdje se zbližio s profesorom Anatolijem Sobčakom. Odmah po diplomiranju 1975. priključio se KGB, a glavni zadaci u prvim godinama bili su mu nadzor stranaca i konzularnih službenika. Od 1985. do 1990. služio je u Drezdenu, u Istočnoj Njemačkoj, gdje se preselila i njegova supruga Ljudmila. Kao obavještajac, Putin je imao i značku istočnonjemačke tajne policije Štazi.
Kada je srušen Berlinski zid, razbješnjeli Nijemci, oko 5.000 njih, razzorili su zgradu Štazija, pa su zatim opkolili i zgradu KGB preko puta. Putin i sedmorica njegovih kolega zatražili su pomoć sovjetske armije, ali je to odbijeno, pa je sam Putin izašao pred masu i poručio:
„Ovo je sovjetska teritorija i vi ste na granici. Pucaću u svakog ko je pređe. Ja sam oficir i imam pištolj sa 12 metaka. Jedan sam ostavio za sebe, drugačije ne mogu.“
To ih je umirilo, a nekoliko dana kasnije povučen je u Rusiju. U vrijeme avgustovskog puča protiv Mihaila Gorbačova 1991. napustio je KGB s činom pukovnika. Špijunsku karijeru je odmah zamijenio političkom, a munjevit uspon do Kremlja započeo je u administraciji nekadašnjeg profesora i gradonačelnika Lenjingrada Anatolija Sobčaka. Kada je njegov mentor izgubio izbore 1996, Putin je prešao u Moskvu i postao dio tima predsjednika Borisa Jeljcina, a već 1998. našao se na čelu FSB, nasljednika nekadašnjeg KGB.
Obnova države
Jeljcin je Putina postavio za premijera Rusije 9. avgusta 1999. godine, a 31. decembra i za predsjednika.
„Dvije-tri nedelje pred Novu godinu Boris Nikolajevič me je pozvao u kabinet i rekao da je donio odluku da ode i da ja moram da vršim dužnost predsjednika. Sjedio sam i ćutao, a onda mu rekao da je to težak život i da nisam siguran da želim takvu sudbinu. „I ja sam imao druge planove, ali sudbina je tako odredila. Mislim da je i vaša sudbina takva da morate da donosite odluke, siguran sam da ćete uspeti“, rekao mi je“, ispričao je Putin.
Nekoliko mjeseci kasnije Putin je pobijedio na predsjedničkim izborima i započeo obnovu zemlje – za osam godina BDP i kupovna moć skočili su za 72 odsto, a Rusija je ponovo stekla vojnu moć i međunarodni ugled. Naravno, sve to je imalo cijenu, pa je Vladimir Putin postao dežurna babaroga za Zapad, gdje ga optužuju za sve – od trovanja ljudi po ulicama, preko organizacije demonstracija u Francuskoj i Njemačkoj, do izbora američkog predsjednika.
Putin je bio na pozicijama predsjednika od 2000. do 2008. i ponovo od 2012, dok je funkciju premijera ponovo obavljao od 2008. do 2012, kada je šef Kremlja bio njegov najbliži saradnik i takođe Sobčakov pulen Dmitrij Medvedev.
Ostavi komentar