Šta nam rade čokoladice, kremići i šećer, uopšte…

Poznati su vam problemi koje donosi prekomjerni unos šećera, npr. karijes, gojaznost, dijabetes. I neke druge teške bolesti povezane su sa dugoročnim i često prekomjernim unosom šećera, pogotovo onog bijelog koji je u ogromnom procentu zastupljen u industrijskim slatkišima. 

Djeca ih vole, obožavaju, a skoro nikad se ne zapitate zašto je to tako. Odgovor je jednostavan, šećer izaziva zavisnost, a nakon nje slijedi gubitak imuniteta, zakisjeljavanje organizma i stvaranje idealne podloge za opasne bolesti.

Dobro razmislite da li baš svaki put morate da ispunite želju djeteta i učinite ga srećnim kupujući mu čokoladicu. Bez mnogo pretjerivanja ovdje možete napraviti paralelu sa pitanjem – mama/tata, kupite mi cigarete da pušim.

Evo šta se dešava sa našim organizmom kada jedemo slatkiše…

Mozak pati

Fruktoza – šećer koji se nalazi u voću je komponenta, uz glukozu, visokofruktozni kukuruzni sirup i šećer – aktivira dio mozga odgovoran za nagrade, objašnjava pedijatar endokrinolog Robert Lastig.

Ali, vremenom, ishrana bogata fruktozom, a posebno visokofruktoznim kukuruznim sirupom, otežava učenje i pamćenje, pokazala su istraživanja sprovedena na životinjama.

Da bi vaš mozak ostao u najboljem mogućem stanju, izbjegavajte slatkiše i birajte one zdravije.

Želite još

Time što aktivira centar za nagrade i apetit, šećer može da utiče na osjećaj gladi, pokazuje istraživanje. Drugim riječima, sve su šanse da taj jedan kolač neće zadovoljiti vašu želju za slatkišima, već ćete željeti još.

Koža brže stari

Previše šećera umanjuje proizvodnju kolagena, proteina koji čini da koža izgleda mlado. Ishrana bogata šećerom zato rezultira smanjenom elastičnošću kože i ranom pojavom bora.

Umjesto slatkiša, uživajte u voću. Stručnjaci kažu da je OK pojesti dvije do četiri porcije prirodnog šećera svakog dana.

Višak šećera se pretvara u masti

Zastanite prije nego što dodajete šećer u svoju šoljicu kafe. Jetra ima određen kapacitet da obradi šećer i iskoristi ga kao energiju, ali, ključno je to da je kapacitet određen. Drugim riječima, sav šećer koji jetra ne uspije da obradi pretvara se u mast, povećavajući rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Ćelije plaćaju visoku cijenu

Šećer ubrzava proces oksidacije u ćelijama, upozorava dr Lastig. Rezultat? Proteini, tkiva i organi postaju oštećeni, čime se povećava rizik od raznih bolesti, uključujući bolesti jetre, otkazivanje bubrega, katarakte…

Postajete „navučeni“

Konzumiranje šećera dovodi do oslobađanja dopamina, neurotransmitera koji nas tjera da želimo još.

„Kada receptori dopamina neuroni postanu previše stimulisani, broj receptora se smanjuje, tako da će vam vremenom trebati veća količina dopamina za isti osjećaj“, objašnjava dr Lastig.

Drugim riječima, vremenom će vam trebati sve više slatkiše da zadovoljite svoju želju za slatkim…

Prejedanje zbog stresa opet dovodi do stresa

Slatkiši mogu privremeno da snize nivo hormona stresa, kortizola, pokazalo je istraživanje. Ali, pretjerana konzumacija slatkiša vremenom povećava rizik od insulinske rezistencije, koja predstavlja stres za tijelo.

Umjesto da navalite na slatkiše kada ste pod stresom, doktor kaže da je vježbanje najbolji lijek za stres.

„Čini da se osjećate dobro i smanjuje nivo kortizola“.

Energija naglo raste, pa naglo pada

Rafinisani ugljeni hidrati, poput onih koji se nalaze u hljebu i pasti, brzo podižu nivo glukoze u krvotoku, dajući vam energiju, ali samo kratkotrajno. Jer, energija jednako brzo i pada, zbog čega se osjećate umorno.

Da biste to spriječili, između obroka jedite grickalice bogate proteinima, poput jogurta sa voćem ili svježe povrće . To će pomoći da nivo šećera u krvi bude stabilan i da duže budete siti, te su manje šanse da navalite na slatkiše.

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.