Je li plan koji je u Beograd donijela „evropska trojka“ zaista mogao spasiti zajedničku državu od rata?
Na petnaestogodišnjicu raspada Jugoslavije u januaru 2007. godine bivši predsjednik Makedonije Kiro Gligorov govorio je o tome kako je rat mogao biti izbjegnut da nije bilo pohlepe i ličnih ambicija lidera Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franja Tuđmana.
Slični navodi mogli su se čuti i prije. I često se postavljalo pitanje šta bi bilo da su predsjednici republika tada prihvatili ponudu za brzi ulazak u EU i pomoć od pet milijardi. Je li plan koji je u Beograd donijela „evropska trojka“ zaista mogao spasiti zajedničku državu od rata i okrenuti istoriju ovih prostora u nekom drugom smjeru? Mnogi svjedoci tih događaja su godinama kasnije rekli kako to „nije bila ozbiljna ponuda“.
– Nismo se nikako mogli sporazumiti. Nije se sve moralo uništiti u bivšoj Jugoslaviji. Ja ne spadam među one ljude koji smatraju da je sve što je bilo u Jugoslaviji bilo pogrešno i loše. Ima i rezultata. I te stvari treba odvajati, rekao je Gligorov.
Uglavnom se ponuda iz EU tumačila kao ponuda koja bi pratila i konfederalno uređenje države, a Gligorov je posvjedočio da je postojala i inicijalna ideja o referendumima za nezavisnost republika. Prema svjedočenju pokojnog predsjednika Makedonije, dvojica predsjednika Srbije i Hrvatske nisu prihvatili taj plan. Da je taj plan prihvaćen, smatrao je bivši predsjednik Makedonije, stvari na Balkanu krenule bi u potpuno drugom smjeru. Još jedan od ljudi koji su bili prisutni na sastanku s evropskom trojkom, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, smatra da je međunarodna zajednica za vrijeme jugoslovenske krize činila pogrešne korake.
– SAD i Europska unija su pokušali spasiti Jugoslaviju, no u trenutku kad je postalo jasno da su unutrašnja neslaganja i dezintegraciski procesi otišli predaleko, ta ambicija je prestala postojati – rekao je Kučan.
Kučan je zaključio kako ekonomske reforme koje je „trojka“ ponudila nisu bile dovoljne za opstanak.
Be the first to comment