6,4 milijarde KM: U šta je utrošen novac od akciza za duvan?!

Zdravstveni sistem u našoj zemlji već godinama grca u milionskim dugovima, a vlast sve to vrijeme pokazuje svoju indiferentnost, bezidejnost i nesposobnost da ovaj sektor koliko-toliko postavi na noge.

U evropskim državama, na primjer, novac koji se prikupi putem akciza na duvan i alkohol zakonski pripada zdravstvu. Isto rješenje je i u Hrvatskoj, ali ne i u BiH, iako je bilo više ovakvih inicijativa. Svaku od njih stopirali su političari kojima  jednostavno nije do davanja novca za teško oboljele pacijente, za nabavku nedostajućeg materijala i opreme, izgradnju novih bolnica, ili obezbjeđivanje kvalitetne medicinske usluge.

A iznos koji se prikupi godišnje daleko je od zanemarljivog. Samo prošle godine, od akciza na duvan prikupljeno je 840 miliona maraka, a od 2009. godine čak 6,4 milijardi maraka, pokazala je analiza makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića, koju je objavio na svojoj Facebook stranici pod imenom “Gdje su otišle pare od prikupljenih akciza na duvan”.

„Sigurno se pitate gdje su završila ova sredstva. Novac je završio u budžetima države, entiteta, kantona i opština, navodi Hadžić naglašavajući da od spomenutog novca u zdravstvo, dijagnostiku, liječenje teških bolesti, zaštitu okoline i poboljšanje standarda nije uložena niti jedna KM“, naveo je  Hadžić dodajući da su vlasti za 6,4 milijarde KM mogle napraviti čuda, a izdvojio je samo neka od njih.

“Šta smo mogli uraditi sa ovim novcima? Izgraditi 4 nova bloka 7 Termoelektrane u Tuzli iz vlastitih sredstava. Nabaviti 1.285 potpuno novih uređaja za magnetnu rezonancu (ukoliko jedan košta 500.000 KM). Izgraditi 128 potpuno novih bolnica u BiH (ukoliko jedna košta 50 miliona KM). Izgraditi 428 kilometara autoputeva (ukoliko 1 km košta 15 miliona KM)”, naveo je analitičar.

Posljednja inicijativa da barem dio novca od akciza na duvan zakonski pripadne zdravstvu upućena je političkim predstavnicima prošle godine. Uputilo ju je Udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja iz cijele BiH, a tražili su da se dio novca od akciza na duvan, usmjeri na liječenje raka. Od tada pa do danas, dobili su medijsku podršku svih – političara, ministara, premijera, ali ne i dio novca od akciza.

„Naš prijedlog je da se izmjenama zakona o akcizama na duvan ta sredstva koriste za tretman onkoloških pacijenata. Prema našem prijedlogu, akcize od 60 miliona KM na godišnjem nivou predstavljaju samo 8,1 odsto od iznosa akciza koje se prikupe na duvan i duvanske prerađevine. Nažalost nikada od nadležnih nismo dobili bilo kakav odgovor”, istakla je za Buku Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja „Renesansa“.

U prethodnim godinama, bilo je više sličnih inicijativa, kao i pokušaja da se izmijeni Zakon o akcizama u smislu da se uvedu dodatne akcize na duvan i alkohol, koje bi bile direktno uplaćivane zdravstvenim fondovima u BiH. Međutim, one nikad nisu dobile saglasnost nadležnih.

Takođe, u državnom parlamentu je bilo zahtjeva da se dobije na uvid gdje se troše sredstva od akciza koje građani uredno plaćaju kroz duvan, alkohol, gorivo,  ali je javnost svaki put ostala uskraćena za odgovor.

Ruku na srce, teško je bilo kome iz institucija reći gdje završi novac od akciza na duvan, jer se troši nenamjenski. Naime, on zajedno sa svim ostalim prihodima, a to su PDV, ostale akcize, carina i putarina sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje ide prema Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distrktu Brčko. Dalju raspodjelu tog novca, odnosno šta se njim finansira, određuju  entitetska ministarstva finansija i nadležna služba Distrikta Brčko.

Tako Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra u Sektoru za poresku politiku i javne prihode Federalnog ministarstva finansija, kaže da se nakon raspodjele novca sa Jedinstvenog računa isti, a samim tim i novac od akciza na duvan, preraspoređuje u budžete, gdje se kreira njihova rashodovna svrha.

Sličan odgovor smo dobili i u Ministarstvu finansija RS.

Očigledno je da bh. političarima ovako nejasna slika najviše odgovara. Ako akcize nemaju zakonom propisanu namjenu, onda se potpuno “zakonito” višemilionska sredstva poreskih obaveznika mogu trošiti za ispunjavanje raznoraznih fiskalnih potreba vlasti ili punjenje budžetskih rupa.

A zdravstvo, medicinske usluge, pacijenti i uopšte dobrobit onih koji ih plaćaju i ovaj put su daleko od njihovog fokusa interesovanja i djelovanja. I, nažalost, to godinama prolazi.

Tatjana Čalić / Buka