Senzibilan čovjek ima od svakog susreta koristi ili štete, zato što susret budi u njemu osjećanja i uspomene.
Ravnodušni ljudi se kreću u vazda istom stanju, ništa se ne uliva u njih, ništa ih ne natjera da se izliju, hodaju kroz svijet kao smrznute tvrđave.
Zašto se kreću? Šta ih pokreće? Slučajno idu kao životinje, a zapravo su biljke.
Čovjek bi im mogao odsjeći glavu, a oni bi ostali živi, jer i dalje imaju korjenje.
Stoička filozofija je filozofija za biljke, ona predstavlja veleizdaju životinja.
Budimo životinje! Ko ima korjene, neka ih iščupa!
“Zaslijepljenost”, Elijas Kaneti, njemački književnik
Facebook komentari
Be the first to comment