U susret velikom hrišćanskom prazniku, pišemo koji su to običaji na Badnji dan, veče i Božić i podsjećamo na neke davnašnje, ali i još aktuelne tradicije.
Badnji dan se proslavlja dan uoči Božića i predstavlja posljednji i najstrožiji dan božićnog posta, kao i veliku sreću jer prethodi danu Hristovog rođenja. Evo kakvi su običaji na Badnji dan, veče i Božić.
Badnji dan
Badnji dan je naziv dobio po grani hrasta – badnjaku koji se na taj dan siječe, unosi u kuću i pali. Postoje razni običaji koji se vezuju za ovaj dan, malo kojih se održalo do danas. Možda u nekim zabačenijim dijelovima Srbije, domaćini još uvijek ranom zorom i sa puškama idu u sječenje badnjaka, koje potom do same večeri drže uz kuću, prije unošenja i stavljanja na ognjište. Danas su običaji prilagođeni vremenu u kojem živimo, pa se badnjak najčešće kupuje na pijaci veče prije ili u samo jutro Božića, unosi u kuću i stavlja pored ili blizu slavske ikone.
Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, podvarak i prebranac ili tučeni pasulj, uz kupus ili krompir salatu. U nekim krajevima Srbije, za ručak bi se popila i čaša crnog vina uz po sjeme drijena, za sreću i radost tokom čitave godine. Sredina stola se, tradicionalno ukrašava pletenom korpom punom žitarica i suvog voća.
Običаj sječenjа bаdnjаkа se vezuje zа vitlejemske pаstire. Oni su, nа znаk Zvijezde dа se rodio Hristos Spаsitelj, nаsijekli grаne badnjaka i poneli gа u pećinu dа nаlože vаtru i ogriju Hristа i njegovu mаjku.
Badnje veče
Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gdje će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, potom se pali i svijeća i ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru. Vjeruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi. U gradovima je običaj izmijenjen, pa tako nije neobično vidjeti mase ljudi okupljene u crkvenim portama kako zajednički pale badnjake, vesele se i pjevaju pravoslavne pesme.
Božić
Božić je najveseliji pravoslavni praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista i slavi se tri dana. Božićno jutro počinje tako što se, od rane zore, čuju zvona iz svih pravoslavnih crkava i hramova; u nekim dijelovima Srbije domaćini pucaju iz pušaka i pištolja; oblači se svečana odjeća i odlazi u crkvu na Božićnu liturgiju.; ljudi se pozdravljaju i otpozdravljaju rečima „Hristos se rodi“ i „Vaistinu se rodi„. U gradu, međutim, situacija je nešto drugačija, te dosta građana liturgiju gleda putem TV ekrana.
Običaj je da prva osoba koja nam u kuću uđe na Božić jeste položajnik (polaznik) – prijatelj kuće koji treba da kući i njenim ukućanima obezbijedi zdravlje, sreću, blagostanje i mir. Simbolički, polaznik predstavlja tri mudraca koji su pratili zvijezdu sa Istoka i koji su Hrista na rođenju darovali tamjanom, zlatom i mirisom. Tim povodom, postoji čitav niz rituala koje polaznik obavlja kako bi osigurao sve gore navedeno: otvara vrata od peći ili šporeta, džara vatru izgovarajući brojalicu: „Koliko varnica toliko srećica, koliko varnica toliko parica„, prizivajući tako blagostanje za dom u koji je došao. Nakon izvršene dužnosti, domaćica kuće ga daruje prigodnim poklonom.
U rano božićno jutro, domaćica mijesi česnicu – pogaču u koju umijesi novčić, odozgo se izbocka grančicom badnjaka i ispeče. Ranije se u česnicu stavljalo i sjeme drijena – za zdravlje, sjeme pasulja, kukuruza, pšenice i dijelovi badnjaka. Česnica predstavlja slavski kolač na Božić i kada je pečena, iznosi se za sto, okreće se kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Vjeruje se da će onaj ko dobije dio česnice sa novčićem biti srećan tokom čitave godine. Nakon lomljenja, slijedi čestitanje praznika i ručak, koji je prvi mrsni obrok nakon dugog posta.
Običaj je da se na Božić nigdje ne ide u goste, jer su naredna dva dana tome namijenjena, već da porodica taj najsrećniji pravoslavni praznik provodi na okupu u toploj porodičnoj atmosferi.
Ivana Ćirković
Ostavi komentar