Ljubav može opisivati snažan osjećaj privrženosti. U govoru obično označava međuljudske emocije, međutim ona može označavati i emocije prema državi, cilju, sportu…
Međuljudska ljubav je odnos između dvije osobe, veći od same naklonosti jedne osobe prema drugoj, te je usko povezano sa međuljudskim odnosima (ljubav između članova porodice, prijatelja i slično). Neuzvraćena ljubav se odnosi na one emocije koji nisu recipročne.
4 vrste ljubavi koje možete osećati:
1. ‚‚Philia“ (Filija)
Ovo vrsta ljubavi definiše pravo prijateljstvo. U vezama u kojima je naglašena ‚‚philia“, partneri se međusobno podržavaju, jednaki su i rade zajedno.
Ova vrsta ljubavi je jako važna u braku – ljudi koji su u braku bi trebalo da budu najbolji prijatelji i da se međusobno tretiraju kao jednaki, što i jesu. Brak u kom se supružnici druže, razgovaraju i mogu da se zajedno smiju, osjećaju veliku privrženost i naklonost jedno prema drugom.
Kad ljudi nisu ‚‚samo supružnici“ već i prijatelji brak je zabavniji, češće se smiju i razgovaraju. Imaju međusobnu podršku, a s njom i veću sigurnost u sebe i svoje izbore.
C. S. Luis u knjizi ‚‚4 vrste ljubavi“ kaže da je ova ljubav najmanje prirodna, jer u prirodi ljudi nije da im trebaju prijatelji da bi preživjeli. Ovakva ljubav je primjer ljudske evolucije i razvoja.
Iako ljudi nemaju predispoziciju za ‚‚philia“ vrstu ljubavi, nema sumnje da njena prisutnost među bračnim partnerima čini brak kvalitetnijim, prisnijim i boljim.
Koncept filije je razvio Aristotel, označava vrlinu i ona ima praktične motive: jedna ili obje strane imaju korist od ovog odnosa. Ova vrsta ljubavi se odnosila i na prijateljstvo ratnika koji su zajedno išli na bojno polje.
2. Eros
Eros je ljubav koja se sastoji od strasti i intimnosti, a najčešća je vrsta ljubavi u ljubavnim vezama. Kad većina ljudi misli na ljubav, misli na ovu vrstu budući da se o njoj najviše priča, piše i pjeva.
Oni koji misle da požuda spada u eros nisu u pravu jer požuda nije ljubav, to je želja ili potreba za nekim ili nečim i u svojoj definiciji nema reciprociteta, nego je jednostrana.
Eros je jako važan kod ljubavnih i bračnih partnera koji su tokom vremena počeli međusobno da zenemaruju jedno drugo. Iako bračni parovi ne mogu da stvore strast kakva je bila na početku veze, održavanje malog intimnog plamena može osnažiti vezu. A može zapaliti i novu strast među njima.
Prema Platonu Eros se može proširiti i na ljubav prema unutrašnjoj ljepoti, pa i prema samoj ideji ljepote.
3. Storge
Storge je ljubav koju čovjek može pronaći u svojoj porodici. Ona se bazira na empatiji i prisnosti, kao i bezuslovnim emocijama. Kad čovjek uodluči da uđe u brak ili se odluči da osnuje porodicu, pojavljuje se nova, još jača veza među partnerima koja se bazira na odgovornosti, podršci i međusobnom uvažavanju zahvaljujući kojima će se semocije preliti i na nove članove porodice.
Storge se bazira na ideji da kad djeca dođu u život bračnih partnera, oni se više ne gledaju isključivo kroz ljubav jedno prema drugome, nego i kroz nove uloge koje sad imaju. Ova vrsta ljubavi je priridna naklonost prema djeci ili roditeljima, a za razliku od ostalih vrsta, ne odnosi se na lične kvalitete druge osobe.
4. Agape
Agape je ideal ljubavi, uključuje milosrdnost, zauzimanje i brigu za bližnje. Krajnji smisao te ljubavi je potpuno se posvetiti dobru drugih po cijenu sopstvenog života. Ova vrsta ljubavi nadilazi prijateljsku i erotičnu ljubav. To je duhovna ljubav.
To je nesebična, bezuslovna ljubav koja se pruža svim ljudima bez obzira na to da li su članovi porodice ili poznanici. To je ljubav prema svim živim bićima.
Ova vrsta ljubavi je možda najvažnija u svakom braku. Važno je da se supružnici vole bez obzira na sve što im se događa u životu. Bezuslovna ljubav znači da je vaša veza toliko jaka da se volite, ne samo uprkos manama, već potpuno sa svim nedostatcima i svim što čini drugu osobu.
Be the first to comment