Mnogi završe čak i fakultete, a i dalje ostaju nepismeni zbog ovih grešaka

1. Ako NEZNAŠ, onda zaista ne znaš. Ipak, vrlo je lako naučiti koja se četiri glagola sa negacijom u srpskom jeziku pišu spojeno – neću, nisam, nemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se odvojeno. Dakle, pravilno je NE ZNAM, NE MOGU, NE ŽELIM, NE UMIJEM, NE VRIJEDI, NE ČEKAJ ME…

2. Gorenavedeno pravilo važi samo za glagole. Kod pridjeva i imenica rječca NE srasta sa drugom riječi, pa tako imamo NEČOVJEKA, NEZNANJE, NEZRELOG ILI NEPISMENOG, a NE – NE ČOVIJEKA, NE PISMENOG…

3. DALI ste vi ovo razumjeli? Jeste, ako reč DALI shvatate samo kao glagol DATI upotrijebljen u 2. licu množine perfekta. DA LI se kao pitanje uvijek piše odvojeno. Kao i JE LI, BI LI, HOĆEMO LI… Skraćeni oblici pišu se ovako: DA L’, JE L’… NIKAKO BEZ APOSTROFA I NIKAD SPOJENO!

4. JER vam srpski jezik zaista toliko težak, JEL ste bili lijeni u školi da ga naučite? Nikada ne miješajte JER I “JEL”, premda ne samo da nisu iste vrste riječi, već riječ “JEL” ne postoji. Piše se samo JE L’ umjesto JE LI.

5. Ne piše se HVALI, nego FALI. Nije PROTESTVOVATI, već PROTESTOVATI. Nikako EURO, nego EVRO. Ne PRECJEDNIK, već PREDSJEDNIK… Ali, POTPREDSJEDNIK, a ne PODPRECJEDNIK! Nije RADOSAN i ČASAN već RADOSTAN  I ČASTAN. TRENUCI I ZADACI pravilno je umesto TRENUTCI I ZADATCI. Kaže se IZVINIO sam se, a ne IZVINUO sam se (od glagola IZVINITI SE).

6. Pišemo JA BIH, ali TI BI, ON BI, MI BISMO, VI BISTE, ONI BI. NIKAKO JA BI i TI BIH!

7. BIO, RADIO, POPRAVIO, UREDIO, NAMJESTIO… Već i vrapci na grani trebalo bi da znaju da BIJO nije odlika pismenog čovjeka.

8. Ako sumnjate da ste od nekoga viši, onda sigurno bolje poznajete jezik od onoga ko SUMLJA da niste VIŠLJI.

9. Ako putujete kolima i jedete kašikom vi ste bolji poznavalac jezika od nekoga ko putuje SA KOLIMA ili jede SA KAŠIKOM. Naročito ako jede S’ KAŠIKOM, mora mu se objasniti da apostrof NIKADA ne ide uz skraćeni oblik predloga S, čak i kada se pravilno upotrebljava (npr. S NAMA, S NJIM).

10. – U VEZI TOGA želiš da se konsultuješ SAMNOM?
– Ščim?
Kaže se U VEZI SA TIM i SA ČIM ili S ČIM, a ne ŠČIM. SAMNOM nikako ne može biti ispravno, jer je pravilno SA MNOM, SA TOBOM, SA NJOM…

11. SVO VRIJEME nisam SNIKIM žeio da se družim na ekskurziji.
SVE VRIJEME bio si samo u zabludi da se piše SNIKIM umjesto pravilnog NI SA KIM, kao što se  piše i NI SA ČIM, NI SA JEDNIM… I kao što se kaže SVE VRIJEME, a ne SVO VRIJEME.

12. Obzirom da sam bijo na koncertu, vido sam mnogo slušaoca i gledaoca u sali.
S OBZIROM NA TO da sam BIO na koncertu, VIDIO sam mnogo SLUŠALACA I GLEDALACA u sali.

3. Dr. Ristić je najstrožiji ljekar u bolnici.
Iza skraćenice za oznaku profesije “dr” NIKADA se ne piše tačka, jer je “dr.” sa tačkom skraćenica za riječ DRUGI odn. DRUGO, a koristi se najčešće prilikom nabrajanja. Kaže se NAJSTROŽI, jer pravilna komparacija prideva glasi ovako: STROG – STROŽI – NAJSTROŽI, kao i VISOK – VIŠI – NAJVIŠI.

14. – Dobar dan, želite li burek za ponijeti.
– Da, ješću ga kući.

Pravilno je ZA NOŠENJE i KOD KUĆE.

15. – Poćiću ka Beograđanci i čak šta više popeću se na njen zadnji sprat.
Piše se POĆI ĆU, ČAK ili ŠTAVIŠE (pleonazam je pisati i ČAK i ŠTAVIŠE) i Beograđanki (jer je naziv zgrade Beograđanke nastao od vlastite imenice koja označava stanovnicu Beograda). Zadnji se koristi u smislu posljednji. Ispravno je pisati i ZADNJI I POSLJEDNJI.

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.