Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je, nakon zaprimljene prijave da se po trebinjskim mjesnim zajednicama popisuje domaćinstva, zatražila 23. maja od grada Trebinja da se izjasni o tome koje podatke prikupljaju i što je pravna osnova i svrha za obradu tih podataka. Gradske vlasti su prošle sedmice poslale odgovor.
Tekst se nastavlja poslije oglasa
– U odgovoru se, između ostalog, navodi da je cilj prepoznavanje potreba građana Trebinja i da u „upitniku“, kako su oni to nazvali, obrađuju podatke na osnovu saglasnosti ispitanika. Po mnogo čemu je ovo za nas upitno – kazao je za Faktor Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. On je naveo da će Agencija najvjerovatnije „radi utvrđivanja potpune istine izvršiti inspekcijski nadzor“.
– Ovdje imamo određena pitanja. Suštinsko pitanje je „saglasnost“ koja ne može biti osnova za obradu ličnih podataka od javnih organa u BiH. Oni funkcioniraju na osnovu zakona. Upitna je „slobodna volja“ građanina kad na drugoj strani imaš vlast kojoj se naši ljudi „ne žele zamjeriti“ – naglasio je Kovačević. On navodi i da je sporan obim podataka koji vlasti u Trebinju prikupljaju u „anketi“.
– Spominje se i „potreba socijalnih davanja“. Pitanje je je li to paralelizam sa centrima za socijalnu zaštitu koji imaju ili bi trebali imati te podatke. Posebno pitanje je matični broj građanina koji se mora obrađivati strogo po zakonu – dodao je Kovačević. On kaže da nisu sigurni kad bi mogli provesti inspekcijski nadzor na području Trebinja.
Agencija ima zakonsku mogućnost izlaska „na teren“ i provođenje inspekcijskog nadzora, ali Kovačević je za Faktor istakao da oni koji bi išli u inspekciju nemaju na raspolaganju niti jedan automobil!
– Nekako ćemo se organizovati i gledaćemo da to završimo iduće sedmice. Potom ćemo donijeti rješenje u kojem ćemo konstatovati je li to zakonito. Ako nije, Agencija nalaže konkretne mjere za otklanjanje protivzakonitosti – kazao je Kovačević.
Vlasti u Trebinju su do 5. maja prikupile imena i prezimena članova domaćinstva idući po svim mjesnim zajednicama, a uzimali su se i drugi podaci kao što su matični broj građana, radni status, podaci o prihodima, površina objekata za stanovanje, privrednih i pomoćnih objekata…
Te „tri tačke“ znače da su popisivači mogli uzeti ili upisati podatke o etničkoj pripadnosti. Ključno je pitanje zašto je grad Trebinje prikupljao podatke koji su već obuhvaćeni popisom iz 2013. godine?
Sumnja se da je Trebinje tek početak i da je prikriveni cilj vlasti u RS utvrditi „aktuelno stanje“, budući da nikad nisu priznale popis stanovništva iz 2013. i da su objavile svoje rezultate popisa prema kojem je izbrisano oko 200.000 ljudi te najavile da će provesti i svoj popis.
U registar birača je 2014. bilo upisano 29.256 Trebinjaca dok je, prema podacima iz popisa stanovništva 2013. godine koji je prošle godine objavila Agencija za statistiku BiH, u gradu na Trebišnjici popisano 29.198 ljudi, od čega 27.287 Srba, 995 Bošnjaka, 295 Hrvata i 621 Ostali.
Be the first to comment