Zadruga je u većini sela nekada bila najvažnija „fabrika”, pa tako i u Gajdobri, gdje danas živi 2.600 ljudi, desetak kilometara od Bačke Palanke.
Hercegovci, koji su se na ove prostore doselili prije 70-tak godina iz Bileće, Nevesinja, Trebinja… vremenom su digli ruke od poljoprivrede kojom se danas uglavnom bave oni koji obrađuju na stotine hektara najplodnije bačke crnice u ataru ovog i susednih mjesta. Danas u ovom selu radi nekoliko fabrika, a broj zaposlenih industrijskih radnika kreće se oko 1.000.
I dok su nekada radnici iz Gajdobre, susjedne Nove Gajdobre, ali i obližnjeg Silbaša i drugih mjesta uglavnom putovali na posao u fabrike u Bačkoj Palanci, sada je obrnuto – iz grada, pa i okolnih sela radnici dolaze na posao u Gajdobru.
Nema sela koje se s Gajdobrom može mjeriti po industriji
Još prije 35 godina, Risto Dangubić krenuo je u „industrijalizaciju“ Gajdobre, šaljivo konstatuju ovdje.
Napustio je bačkopalanačku „Majevicu“, a razvio je porodični posao, pa danas u dvije porodične fabrike ovde radi preko 300 radnika koji proizvode eletroinstalacioni materijal, ali i prerađuju PET ambalažu. Planira se nova proizvodna hala, trebaće još radnika, jer se posao širi na strana tržišta gdje su proizvodi iz Gajdobre već poodavno prisutni. U posljednjih devet mjeseci „Aling” je zaposlio 72 radnika, a sa novom fabrikom biće još novih radnih mijesta.
Od prije nekoliko godina u Gajdobru je stigao i rusko-italijanski kapital pa ovdje radi preko 600 radnika koji proizvode ženske čarape koje se skoro u potpunosti izvoze u Rusiju. Tu je i „Lival“ d.o.o. livnica obojenih metala, pa još nekoliko manjih firmi. Ovo je važno za selo koje je sredinom prošlog vijeka imalo 5.000 stanovnika.
Mladi su se školovali, pa i u vrijeme kada se na ovim prostorima dobro živjelo ganjajući karijere odlazili u velike gradove, a u Gajdobru dolazili kao gosti. Da Gajdobra nema ovoliko fabrika vjerovatno bi se za desetak godina broj žitelja prepolovio, kao u nekim drugim selima. Ovako ko hoće, može da radi u svom selu, blizu Palanke i pola sata vožnje do Novog Sada.
Selo je, a to se može vidjeti golim okom, uređeno, ali vele da ima još posla koji treba završiti. MZ je svojim, od ranije sačuvanim sredstvima uredila prelijepu zgradu u centru gdje su Dom kulture i druge prostorije, uređen je Trg Luke Vukalovića, ali bez samodoprinosa kažu ovdje teško da se šta može. Zato razmišljaju da u dogledno vrijeme ponovo raspišu izjašnjavanje u uvođenju samodoprinosa. Nadaju se da će uz pomoć lokalne samouprave, ali i viših nivoa vlasti uskoro privesti namjeni i sportsku halu koja je davno početa.
Ipak, ono što je najbitnije, kažu ovdašnji privrednici su nove proizvodne i druge industrijske hale čija je gradnja već početa ili se očekuje ovog proljeća. Sa širenjem fabrika otvaraju se i nova radna mjesta, pa sve je više onih koji šaljivo konstatuju da će se uskoro govoriti da je Bačka Palanka varoš kraj Gajdobre.
Spasavanje „Univerzala”
Risto Dangubić koji je, inače i predsjednik Savjeta mjesne zajednice kaže da je sada važno sačuvati „Univerzal“ d.o.o., firmu koju je svojevremeno osnovala Mjesna zajednica da radi komunalne i druge poslove za selo. Firma je zapošljavala blizu 40 radnika, ali Zakonom o komunalnim djelatnostima i odlukama Skupštine opštine Bačka Palanka obavljanje komunalnih djelatnosti u svim naseljenim mjestima povjereno je opštinskom JKP „Komunalprojekt“ koje je preuzelo 20-tak radnika „Univerzala“.
Oni koji su ostali u matičnoj firmi danas su u teškom položaju, pa se i u Mjesnoj zajednici trude da sa novim rukovodstvom „Univerzala“ i lokalnom samoupravom spasu ovu firmu za koju vele ima posla u selu. U svom sastavu „Univerzal“ ima pekaru, mliječni restoran, ugostiteljski restoran, obavljaju usluge čišćenja i održavanja, pogrebne i građevinske usluge.
Izvor: backapalankavesti Tekst iz 2017. godine
Ostavi komentar