Vježba razuma naučnim metodama

Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom“ – bilo je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Jedan od studenata je odgovorio: „Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg kanapa i polako spustite barometar sa krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina kanapa vezanog za barometar je, u stvari, visina nebodera„.

Ovaj poprilično orginalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora, da je student pao na ispitu i bio isključen iz slušanja fizike na ovom univerzitetu.

Student se pozvao na svoja osnovna prava sa obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebalo da ocijeni ovaj slučaj.

Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio tačan, ali da nije relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slučaju fizike. Da bi riješili pat situaciju, odlučeno je da student može da istupi pred specijalnu komisiju i da ima šest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi pokazao da poznaje osnovne principe fizike. Pet minuta je student sjedio razmišljajući i ne progovarajući ni riječ.

Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme ističe i da ima još samo jedan minut da da odgovor na postavljeno pitanje.

Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da ne može da se odluči koji bi da da kao konačan odgovor.

Još jednom mu je savjetovano da požuri, poslje čega je student odgovorio kako slijedi:

Kao prvo, mogli bi da ponesemo barometar na vrh nebodera, bacimo ga sa ivice i izmjerimo vreme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi u tom slučaju bila h=0,5g×t2. Jedino što bi se barometar u tom slučaju razbio.

Ili, u slučaju da sija sunce, mogli bi da izmjerimo dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove sjenke, zatim izmjeriti visinu sjenke nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunamo visinu nebodera.

Ako baš želite da budete naučnik na visokom nivou, mogli bi zavezati kraći kanap na kraj barometra, i pustiti ga da se klati kao klatno, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacione sile koja djeluje na tako napravljeno klatno, T = 2p2×(l/g).

Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki sprat stepeništa izmjeriti u dužinama barometra i na vrhu samo sabrati tako izmjerene dužine.

A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što ja pretpostavaljam da vi očekujete, mogli bi da iskoristite barometar da izmjerite vazdušni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristite za izračunavanje visine zgrade.

Elem, kako nas stalno podstičete da vježbamo nezavisnost razuma u primjeni naučnih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: „Daću vam svoj novi barometar ako kažete koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete“.

Ne treba ni pominjati da je student položio ispit i bio je prvi Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
Leutar.net

1 Komentar

  1. Za ovu nasu vlast i opoziciju primjereniji bi bio „blesimetar“ samo bojim se da bi taj osjetljivi instrument explodirao cim bi ga testirana osoba uzela u ruku.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.