U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini život na rubu egzistencije postao je svakodnevica. Siromaštvo i bijeda izbijaju iz svake pore našeg društva, a kako izgleda život u kući staroj oko 100 godina bez struje, vode i kupatila i osnovnih životnih namirnica najbolje znaju Nevenka i Željko Polovina iz novogradskog naselja Vitasovci koji preživljavaju sa samo 80 maraka socijalne pomoći.
Tekst se nastavlja poslije oglasa
Nesreća nikad ne dolazi sama, kaže naš narod, a ova priča je definitivan dokaz toga. Preko dobrih ljudi saznali smo za tešku životnu priču brata i sestre, Željka i Nevenke Polovina iz Vitasovaca kod Novog Grada.
Ovo dvoje ljudi skućili su se u oronuloj polusrušenoj kući, staroj više od 100 godina. Nakon smrti roditelja njih dvoje ostaju u četiri hladna zida njihove porodične kuće u kojoj osim desetak ovaca nemaju ništa.
Hladnoća, bijeda i neimaština naviru se iz svakog kutka njihovog objekta u kojem žive zajedno sa ovcama, jer pomoćnog objekta za stado osim kuće nemaju. Nerado pričaju o svom životu a Nevenkin brat Željko zbog psihičkih problema ne želi da se zna i čuje za njega.
Nevenka stidno za našu televiziju kaže kako joj je samo najpotrebnija kuća .
„Kuća mi je najpotrebnija. Slabo imamo uslove za život. Samo humani ljudi nam pomognu, većinom komšije“, kaže Nevenka Polovina.
Struje nemaju već dvije decenije, a kako sama Nevenka kaže prije četiri godine opštinska vlast bila joj je u kući ne nudeći nikakvo rješenje. Kako tada, tako i danas. Ona sa svojim bratom u mraku dijeli ono šta im dobri ljudi donesu jer u njih samo polažu svoju nadu.
Tamošnji lokalni poštar koji svakog mjeseca donese 80 maraka socijalne pomoći putem kojim i terensko vozilo jedva da može proći , apeluje na sve humane ljude da se pomogne ovim ljudima kako im se ne bi oronuli objekat srušio na glavu.
„Ovom prilikom hvala Vam što ste došli i pozivan sve ljude dobre volje da se organizujemo i pokušamo ovoj porodici ostvariti ono onovno: krov nad glavo, voda, struja i životne stvari koje su potrebne svakom građaninu ove države“, kaže Goran Banjac.
Jedino rješenje je nabavka kontejnera – ističe Banjac koji je dodao da je ovo jedan od najtežih slučajeva ne samo u Novom Gradu već i u čitavoj Bosni i Hercegovini naglasivši da se sam pobrinuo da obezbijedi osnovne dokumente za Željka koji nema lične karte od rođenja. Mioljka Medić, komšinica koja svakodnevno dođe i donese hrane i po nešto odjeće samo moli ljude da pomognu i spase ovo dvoje zaboravljenih.
„Kad god mognem ja ću doći i donijeti, ali nije to to. Prvo nemaju frižidera da ostave to šta im se donese. Koliko god da se donese ali u šta , kako“, Mioljka Medić.
„Mi kao savjesni građani ne bi trebalo da dozvolimo da pored nas ovako neko živi“, kaže Mioljka.
Ipak vjeruje u dobre ljude i kaže da se samo trebamo okrenuti oko sebe i malo pogledati i svako se naglašava treba staviti u njihovu situaciju.
Ovo dvoje zaboravljenih ljudi ostavljamo samo u vjeri u dobre ljude da pomognu da ovo malo života provedu u uslovima dostojnim svakog čovjeka.
KONTAKT ZA POMOĆ: 00387 52 776 126
Broj žiro računa za pomoć: UniCredit Bank 45412589000 ( Na ime Mioljka Medić- za pomoć Polovinama)
Devizni račun: UniCreditBank
SWIFT: BLBABA22
IBAN: BA395514904043327948
Mioljka Medić Vitasovci 146 79220 Novi Grad BiH
BN TV
Be the first to comment