Mirna Savić Banjac: Maštam o tome da zakoni važe za sve!

Nezavisna odbornica Mirna Savić Banjac nije tek puki statista u Skupštini Banjaluke koja je tu da diže ruku kad to većina zahtijeva, niti se politikom bavi sa ambicijama “kačenja” na budžet koji najbolje oslikava šala: “Nek je i 2.000, ali nek je redovno”.

Naprotiv, žestoka je kritičarka loših pojava u gradu na Vrbasu i još žešća kritičarka odluka koje se donose na štetu građana, što joj je donijelo simpatije od Banjalučana, kojima su još važniji obraz i ljudskost od svega drugog.

Majka je i supruga, profesorica klavira, sudski tumač za holandski jezik, ali ipak najviše od svega i prvo što se često zaboravlja u nacionalnim podjelama u Bosni i Hercegovini, ljudsko biće.

A mogla je da “ne talasa” i bude udobno zavaljena u neku od “fotelja”, što je i priznala u intervjuu za “Lola magazin” …

S obzirom da niste postali dio vlasti, a mogli ste ostankom u NDP-u, očigledno kod Vas postoje principi koji nisu na “prodaju”? Šta to nije na prodaju u ovakvom sistemu kakav imamo u Republici Srpskoj i BiH?

“Iz vrlo sebičnih razloga nisam postala dio vlasti, zauzela fotelju, platu i funkciju i napustila sve ideje i principe na osnovu kojih sam i dobila povjerenje da uđem u skupštinu. Ne bih mogla da podnesem da se pretvaram kao da se ništa nije desilo, ne bih mogla pogledati ljude u oči, komentari na društvenim mrežama bi me jako opteretili, a samo zato jer bi bili istiniti. Moja ličnost to ne bi mogla da podnese, a i dalje čvrsto vjerujem u to da neke stvari ne mogu da se kupe. To je, valjda, ono starinsko vaspitanje, kakvo su iz kuće za život, kao prtljag, dobili mnogi iz moje generacije i vremena. Sistem u kojem je sve na prodaju, u kojem vlada pisano, a ne nepisano pravilo da nas vode podobni, a ne sposobni, može samo da srlja u propast. Najviše me plaši što se taj moj potez predstavlja kao nešto neobično, a to je najlogičnija i jedina moguća stvar na svijetu. Jedna od osnova politike je kompromis; mi smo malo područje i meni je jasno da će uvijek biti potrebe da se razgovara i djeluje zajedno, ali ne po svaku cijenu i ne trgovanjem”, rekla je gospođa Savić Banjac na početku razgovora.

Svjedoci smo brojnih afera koje rijetko kad dobijaju sudski epilog. Zbog toga dobrim dijelom i veliki broj građana napušta zemlju. Na koji način je moguće sudsku vlast ponovo učiniti nezavisnom i nepristrasnom i kako zaustaviti odlazak ljudi?

“U ovakvom stanju u društvu, sudstvo neće nikada početi raditi svoj posao na način na koji treba da ga radi. Sistem je potpuno pogrešno postavljen i ugrožene su sve sfere života, nemoguće je da jedna funkcioniše po zdravim principima, a druge ne. Dok ne promijenimo sve iz korijena, ni sudstvo neće biti bolje. Ono mora biti nezavisno od politike i to je prvi korak ka napretku. Mi, kao ljudi, moramo početi cijeniti sebe i ne pristajati na kompromise koji se tiču naših osnovnih ljudskih prava. Osnovna greška u glavama ljudi je ta da nisu svjesni da su upravo oni poslodavci političarima i da imaju pravo da od njih traže da rade kako valja”.

Utisak običnih građana je da se neki slučajevi rješavaju na potpuno obrnut način od onog što bi trebalo, pa se kažnjavaju i progone kritičari vlasti i ljudi koji izražavaju bilo kakav vid protesta, od uzvikivanja slogana preko nošenja majica ili papira na kojima nešto piše…Šta nam to govori, da li polako klizimo u totalitarizam?

“Mnogi postupci vladajućih jesu postupci totalitarnog sistema. Gušenje drugačijeg mišljenja je postalo praksa. Koriste se razne metode: od „kupovine“, ucjena, zastrašivanja,  a obični ljudi, i kada su njihove namjere najčistije, ne mogu da se nose kao pojedinci sa pritiskom sistema, posebno ako su ugroženi i članovi njihove porodice”.

S druge strane, Banjaluka se kandidovala za prestonicu kulture?

“Problem sa prestonicom kulture je upravo isti problem koji sam pominjala vezano za pravosuđe: u lošem sistemu ne možemo izdvojiti dio koji će funkcionisati kao zdrav. Ako (ja se iskreno nadam) buduća prestonica kulture, mimo svih zakonskih, a da ne govorim moralnih načela, ljude kažnjava retroaktivno zbog nošenja transparenta samo nekoliko metara od Gradske uprave, mi ne zaslužujemo tu titulu; sada ne pričam o svim stručnim standardima koje moramo zadovoljiti, pričam o osnovnim ljudskim pravima”.

Facebook page

Na sreću zaobišle su nas poplave ovog proljeća, vjerovatno i zaslugom gradskih vlasti. Da li po Vama postoje još neke stvari u gradu koje su urađene na valjan način u posljednje vrijeme?

“Ne mislim da su poplave spriječene zaslugom vlasti. Naime, javnosti je možda nepoznat podatak da se od poplava 2014. ljudima koji su dio civilne zaštite nisu podijelile čak ni čizme i uniforme. O ozbiljnosti i pravovremenosti reakcije govori i podatak da, iako se danima ranije znalo da će biti obilne padavine, ti ljudi nisu sazvani na sastanak i nisu im se dale jasne instrukcije za djelovanje. Šta je sa novcem koji je trebao biti uložen u prevenciju?  Bili smo nespremni, poslužila nas je sreća. Mislim da smo svi zajedno u vrlo nezavidnom položaju, a spomenuću samo veliku enigmu vezanu za zemljište „Incela“ u Banjaluci. Nemamo odgovore, a neznanje rađa sumnju i teorije zavjere. Institucije već godinama ne opravdavaju povjerenje, već ga gube. Ovo je do sada najveći ekološki problem, a mi smo nespremni. Zastrašujuće je i razmišljati o posljedicama za zdravlje. Što se tiče dobro urađenih stvari, tu naravno ima sporadičnih, kozmetičkih intervencija. Ali nema suštine. Ne možemo biti bez doručka, ručka i večere, a kupovati bespotrebne ukrase za jelku”.

Kad se pomene termin “žene u politici” glavni utisak je da su od starta žene u neravnopravnom položaju jer ne postoje “muškarci u politici”. Da li ste u dosadašnjoj karijeri i životu doživjeli bilo kakav vid rodne diskriminacije i kakav je vaš stav o feminizmu?

“Nikada se nisam osjećala kao žena u politici. Osjećam se potpuno ravnopravno, a kad se neko tako postavi, mislim da tako i zrači i da se lakše nosi sa diskriminacijom. Nekoliko puta sam izjavila da ne želim nijedan glas samo zato što sam žena. Želim da zaslužim glas kao osoba. Ipak, koliko god ja imala ovakav stav (vjerovatno stečen vaspitanjem i odrastanjem) i  koliko god ja „živjela“ ravnopravnost, to nije slučaj sa velikim brojem muškaraca i žena u našem društvu. Kod nas su ugrožene sve kategorije, pa tako i žene, ugroženi su ljudi”.

Često puta se u medijima spominje problem neplaćanja alimentacije. Kakvo je Vaše mišljenje o tome i da li treba prisliliti ljude da je plaćaju nekim posebnim zakonskim rješenjem?

“Da, prisilila bih roditelje, bilo da su u pitanju očevi ili majke, da plaćaju alimentaciju. Niko ne može da ih natjera da budu roditelji u emotivnom smislu, ali moraju preuzeti obavezu za život koji su donijeli na svijet i da se pobrinu da djeca odrastaju sa što većim šansama da postanu zadovoljne i uspješne osobe”.

Koliko god nas politika okupirala i “otežavala” običan život, na sreću on se ne svodi isključivo na nju. Vi ste majka, profesorka klavira, supruga, sudski tumač za holandski jezik… Jesam nešto zaboravio i šta biste radili da je društvo u kojem živimo uređeno npr. kao u Norveškoj? Da li biste ostali političarka?

“Ja sam studirala i diplomirala u Holandiji. Kada sam se vratila u Banjaluku, nikada nisam pomislila da bih mogla zakoračiti u svijet politike. Situacija je bila takva, a sada još više, da su svi građani dužni da se uključe u kreiranje sopstvenih šansi za kvalitetan život. Naravno, ne svi kroz klasično političko djelovanje. Postoje mnoge vrste aktivizma, svako može da da doprinos na svoj način. Najgore je da se postavimo kao da se to nas ne tiče i da ionako ne možemo ništa promijeniti. Svi su isti i ništa im ne možemo su ustaljene floskule kod nas. Predstavnike naroda treba mijenjati sve dok ne dođu oni koji nisu isti. Plaćamo ih, imamo pravo da ih smijenimo i kaznimo, da tražimo odgovornost i postavljamo pitanja. To je ujedno i ono što želim i o čemu maštam: da građani preuzmu inicijativu i da svako,  na bilo kojoj (javnoj) funkciji, bude odgovoran za svoj rad. Zakoni koji važe za sve, to je uspjeh jednog društva”, zaključila je nezavisna odbornica u gradskoj Skupštini.

Izvor: Lola

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.