Da li znate ko su skvoteri?

U gradovima širom svijeta nalaze se zgrade i drugi objekti koji su promijenili svrhu: ljudi bez krova nad glavom, a ponekad i mladi umjetnici bez adekvatnog prostora za stvaranje daju novi život nekada napuštenim prostorima.

Ideja o skvotiranju se u većoj mjeri razvija od 60-tih godina prošlog vijeka. Postoje dvije osnovne vrste skvotiranja: ruralno – kada se preuzima zemlja koju niko ne upotrebljava, i urbano – koje podrazumijeva iskorišćavanje zgrada za stanovanje i druge svrhe. Prostori pogodni za skvotiranje su uglavnom zgrade i drugi objekti oko kojih se vode sudski sporovi i koji duže vrijeme nemaju nikakvu funkciju.

Foto: Pikasbej

Načelo koje je zajedničko svim skvoterima na svijetu je da je besmisleno da napušteni prostori koje niko ne koristi budu prazni, dok postoji mnoštvo ljudi koji nemaju krov nad glavom. Među najvećim zgradama na svijetu u kojoj žive skvoteri je Prestes maja u Buenos Airesu, koja ima 22 sprata. Više od 400 porodica se naselilo u ovoj napuštenoj zgradi 2002. godine. Novi stanari su očistili zgradu i njenu okolinu, napravili besplatnu biblioteku i druge sadržaje, ali su vlasti ipak insistirale da se poštuje zakon i da se stanari isele.

Skvotiranje beskućnika koji traže mjesto za stanovanje je zastupljenije u Sjedinjenim Američkim državama. U Evropi ovaj pokret uglavnom vezuje za mlade koji u urbanim sredinama traže mjesto za okupljanje, druženje, kao i razne projekte.

Skvotiranje je najrazvijenije u Zapadnoj Evropi i Južnoj Americi. U nekim jezicima postoje posebna imena za skvotiranje: u Holandiji kraken, u Španiji okupa, a većina jezika je svoje nazive izvela iz engleske riječi squat.

Ideje ovog pokreta su zastupljene među mladim umjetnicima koji preuređuju napuštene prostore, tako da se stvaraju mjesta alternativne kulture: galerije, radionice, umjetnički paviljoni. Prvim skvotom u Srbiji se smatra Rebel haus, koji je postojao nekoliko mjeseci u Dobračinoj ulici u Beogradu. Na tom mjestu su se okupljali studenti koji su organizovali radionice, čitaonice i tribine. Skvot je bio kratkog vijeka jer su se stanari okolnih zgrada bunili zbog buke, a onda se dogodio i požar koji je uništio zgradu.

Foto: Vikipedija

Skvoteri imaju svoje novime, pamflete, stranice na društvenim mrežama. U vremenu novih tehnologija nije teško uspostaviti komunikaciju i organizovati međusobnu podršku među grupama širom svijeta. U nekim zemljama postoje i organizacije koje štite prava skvotera (Holandija, Britanija), dok druge imaju dosta rigorozne zakone po tom pitanju. Međutim, zakoni se mijenjaju i društvo napreduje, pa se možemo nadati da će ovakvi pokreti dovesti do podizanja svijesti o ugroženim kategorijama stanovništva, ali i o mladim ljudima koji još uvek nemaju sredstva za ostvarivanje svojih kreativnih zamisli van zvaničnih institucija.

Iserbia

 24 

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.