
Stefan Milivojević nam je poslao svoj autorski tekst i mi ga prenosimo u cjelosti u rubrici za mlade talente:
Kada pričamo o savremenoj geopolitičkoj slici, nezaobilazno je pričati o velikom azijskom divu – Kini.
Očigledno je da Kina želi da na stogodišnjicu osnivanja komunističke partije 2049. god. postane zasigurno velika svetska sila koja će samostalno moći da nameće svoje interese širom sveta bez imalo posljedica…
Srednom sedamdesetih godina upravo je Američka diplomatija napravila veliku „radnu akciju“u Kini. Zbog rastuće Američke ekonomije i njene privrede, tragalo se za rentabilnijom prozivodnjom. Američki očevi nacije u tadašnje vrijeme na čelu sa doktorom Zbignjevom Brezezinskim, ideologom i guruom savremene spoljne diplomatije Amerike, odlučili su da većinu Američke industriske i poljoprivredne proizvodnje prebace u siromašnu Kinu koja se u tom periodu borila sa glađu. Kina im je odgovarala zbog jeftine i masivne radne snage koja će za mrvice praviti i osmišljavati razne patente koji ne bi nikad nastali da su razvijeni u Kini…
Četrdesetak godina kasnije od države u kojoj je vladala glad, Kina se izdigla u veliku regionalnu silu sa tendencijama da postane veliki svetski hegemon i prevaziđe Američku ekonomiju i njene vojne kapacitete.
Veliki lider komunisticke partije Kine u vreme kasnog 20. vijeka Den Sjaoping hvalio je poslovanje sa inostranstvom i podsticao mlade i tek osnovane kineske firme da ulaze u zajednicu korporacija sa zapada i na taj način da se što bolje implementiraju u velikom svetskom tržištu korporacija…
Sprovođenjem temeljitih reformi Kina je postajala sve učinkovitija i sposobnija da samostalno organizuje svoju industrisku i poljoprivrednu proizvodnju bez uplitanja stranih korporacija. Treba napomenuti da je u jednom periodu isotrije Kina bila okovana Engleksim lancima zbog izvoženja opijuma na to veliko tržište. Za taj period istorije vezana su dva opijumska rata od 1839. do 1842. i 1842. do 1856. Tada se Kina suočavala sa velikom zavisnošću od opijuma, a broj zavisnika je dospio i do 12 miliona. Engleski lukavi plemići znali su da je Kina najmnogoljudinija zemlja sveta i u to vreme kao i danas pa su resili da zarade na njenoj muci.
U to vreme koje nazivamo vreme sramote za Kinu, ona je bila prisiljena da Englezima preda i Hon Kong.
Sagledavajući danasnje sliku grada Hon Konga možemo zasiguno reći da je to jedna od najrazvijenijih gradova Azije a ujedno i Kine. Hong Kong je danas specijalna administrativna oblast NRK i grad koj iima najliberlaniju privredu na svetu i jedna od centralnih ekonomskih zemalja u svetu. Pripojena je NRK posle isteka ugovora o zakupu na 99 godina sa Englezima 1997. godine.
Posle velike svetske krize 2007. koja je izbila na Volstritu, Kina je uspjela da održi i čak poveća svoj privredni rast dok su druge zemlje slabile i doživljavale sunovrat na ekonomskom planu. Tih godina Kina je precizno i učinkovito nametnula sebe kao budućeg velikog svetskog hegemona koji može izuzetno čvrsto i stabilno da parira Američkim imperijalnim interesima. Tada su po prvi put američki stratezi uvidjeli svoju katastrofalnu grešku iz ranih sedamdesetih godina kada su svojim kapitalnim ulaganjima u posrnulu Kinesku privredu oživeli Kineski hijadugodisnji san o uspostavljanju velike Kineske države koja ce zavladati svetom.
Ciljevi NRK su svima danas poznati iako se to vešto krilo krajem 20 veka, sada je svima poznato Kina zeli i moze da postane vodeća svetska sila do 2049. njenog stogodišnjeg rođendana komunističke partije.
Važnost Rusko-Kineksih odnosa ne odnosi se samo na slabljenje moći Amerike koja na sve načine želi da posvađa dve velike regionalne sile, već važnost treba prepisati i u uspostavljanju više manjih i velikih organizacija za saradnju od kojih je jedna i Sangajska organizacija za saradnju i bezbednost osnovana 2001. g. s ciljem što bolje povezanosti između velikih Aziskih sila kao i saradnje na ekonomskom planu.
Nesumnjivo je da je Rusija veliki prijatelj Kine što pokazuje i robne razmene u vrednosti od 33 milijarde dolara godišnje. Prema procenama Ruskih geologa Južno Kinesko more bi moglo da sadrži preko 17 milijardi tona sirove nafte, što Kinu pozicionira kao velikog konkurenta Rusije u toj sveri. Sa geopolitickog gledišta sve više se obraćala pažnja na Rusiju i Kinu posle poptisivanja sporazuma o partnerstvu i uzajamnoj saradnji.
Kina je gledajući geopolitički zavisna od ruskih zaliha nafte i gasa o čemu svedoči i izgradnja naftovoda ka Kini. Ona uvozi oružje i tako osavremenjava svoj vojni arsenal. Najviše oružja uvozi iz Rusije, ali ne zaboravimo reći da Kina ima mogućnost da samostalno pravi sopstvena naoružanja a ujedno Kina je i najveća država sa prijavljenim brojem patenata na svetu. Kina besprekorno i futuristički nastupa na gotovo svim sajmovima tehnologije na svetu gde uvek zasigurno pobeđuje i njeni patenti osvajaju svet. Bliske veze između Rusije i Kine stvaraju veliko nelagodnost i protivljenje Wasingtona koji na sve načine zeli da ih sabotira u daljem pozicioniranju kao svetskim hegemonima.
Ove dvije zemlje imaju mnogo zajedničkih stvari. Imaju isti stav i poziciju na regionalnoj sigurnosti, osim toga imaju rastuće ekonomije koje zabrinjavaju Ameriku, imaju obostranu korist o prodaji svog visokotehnološkog naoružanja te imaju i podjednake stavove o energetskoj bezbednosti. Kina je postala najveći zagovnrnik multipolarnog sveta i oštar i neprikosnoven suparnik SAD, koji želi da zeuzme lidrsku poziciju do kraja 2049. godine, što su ambicije Kineskih stratega i geopolitičara.
Karakteristično je to što Kina uveliko odbacuje dolar kao globalno sredstvo plaćanja i na taj način zadaje srčani udar Američkoj ekonomiji, Kina je najveći svetski uvoznik i drugi po redu izvoznik, a izbacivanje trgovine dolarom samo je može što bolje pozicionirati ka vrhu piramidalne svetske vlasti spaljujući sve mostove za sobom. Američke stratege sve više brine što Kina sve više prodire u Tihi okean i na taj način remeti već postojeću idilu Americkih nosača aviona koji patroliraju tim vodama već dugih 70 godina.
Kina je jedna od prvih zemalja u svetu koja je počela da gradi veštačka ostrva u Južnom Kineskom moru i na taj način može bolje da pozicionira svoju vojnu vazduhoplovnu eskadrilu nekoliko stotina kilometara od svojih obala.
Sve u svemu svedoci smo rastuce Kineske moći u zadnjim decenijama.
Kina će u dogledno vreme uspostaviti sopstveno globalno sredstvo plaćanja i na taj način će baciti Američku ekonomju na kolena.
Kina je veliki i srdačan gost Srbije i Republike Srpske i to treba gledati kao veliki plus u velikoj geopolitičkoj igri sveta.
Autor: Stefan Milivojević
Be the first to comment