„Moj druže, u mene su ti nedavno otišla dva brata, njihove žene i djeca. Kažu odoše baš zbog djece…“

32-godišnji Marin Strmota postao je prije dva dana heroj regiona. „Hrvatska umire, žao mi je, podnosim ostavku“.

Mladi demograf iz Hrvatske podnio je u direktnom prenosu ostavku u Ministarstvu za demografiju jer mjere koje Hrvatska godinama kopipejstuje, nisu dovoljne da se makar prolongira, kako reče, smrt Hrvatske.

Hrvatsko stanovništvo stari, iseljava se, Hrvatska je mađu najsiromašnijim zemljama Evropske unije, Hrvatska se zadužuje…Hrvatska ovo, Hrvatska ono…

„Bravo, Strmoto“, uglas su uzviknuli ovdašnji dušebrižnici, ne mareći što je kod prvog istočnog susjeda Hrvatske sa kojim dijeli granicu od oko 1000 km situacija daleko teža i ozbiljnija.

Koristeći Strmotin rječnik, Bosna i Hercegovina ne umire. Ona je umrla…

Bosanskohercegovačka javnost se frapirala nakon objave prve analize sa terena od prije nekoliko godina, koju je sprovela Unija za održivi razvoj i povratak, a kojom je rečeno kako se ovi prostori napuštaju u stampedu. Da odlaze svi, i oni kojima je loše i oni kojima je dobro. Odlaze čitave porodice. Čak su i navedene konkretne opštine. Među njima i Sanski Most.

Jedan od ljudi koji još uvijek odolijevaju odlasku iz ovog grada je Ermin Cuco Karić, aktivista Udruženja građana „Za bolji Sanski Most“.

Nedavno je na svom FB profilu objavio fotografiju ispred slovenačkog konzulata u Banjaluci, a koju mu je poslao drug iz Cazina. Rekao mu je da se sa još desetak njih sprema napustiti rodni grad i zaputiti se na rad u Sloveniju.

„U mene su otišli dva brata, njihove žene i djeca, ukupno 10 ih je otišlo nedavno. Žive u Njemačkoj i rade, prezadovoljni su, kod mene žena čeka samo da joj u Sarajevu potvrde vizu, ide u Njemačku, bila je na probi u jednom domu gdje će raditi, a i sin mi čeka“, kaže nam Ermin.

Kaže da, iako ima probleme od lokalne vlasti u Sanskom Mostu, jer se bori protiv korupcije i nepotizma, ne želi da ode.

„Ja sad punim 50 godina, ne želim ići nigdje, familija mi odlazi, pa ne znam šta ću. I dalje radim godinama humanitarno i ljudi me vole u mom gradu i imam njihovu veliku podršku. Nažalost, u Sanskom Mostu svakodnevno vikendom odlaze familije, i oni koji rade, i oni koji ne rade, skoro su mi otišli prijatelji, kod jednog žena mu bila babica u našoj bolnici, imala je preko 1000 KM platu, plus topli obrok, muž joj radio isto i on je imao preko 1000 KM platu, ali su sve ostavili, prelijepu kuću, dva auta, i kažu ‘odosmo zbog djece'“, kaže Ermin.

Dodaje kako svi idu zbog neke sigurnosti i egzistencije, i svi govore bolje je  pet njemačkih godina nego naših 40 i tako…

Inače, Ermin trenutno protestuje protiv izgradnje termo elektrane, a pokrenuo je i peticiju. Kaže, ima veliku podršku građana, te da je za samo tri dana skupio preko 950 potpisa. Kaže kako je njegovo Udruženje građana „Za bolji Sanski Most“ jedina opozicija u gradu.

Što se tiče domaćih političara, kaže kako njih uopšte ne zanima odlazak ljudi, imaju jedan određeni broj svojih glasača koji su na budžetu i to im je dovoljno da za svake izbore dobiju glasove.

„Oni imaju i mašineriju za krađu glasova, a i narod je pao u apatiju, više ne vjeruje ničemu, ni najvećim brendovima firmi kad bi došli kod nas, jer znaju na šta je sve spremna ova lokalna, a slobodno mogu reći i državna vlast. Jebe se njima što narod ne radi i što nema šta da jede, nažalost“, kaže za BUKU Ermin Cuco Karić, tvrdeći kako više ne postoji kritična masa u Sanskom Mostu, koja je mahom ućutkana nakon protesta 2014. godine.

Elvir Padalović / BUKA

 

 46 

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.