Narodna meteorologija

Koliko ste puta imali priliku da od starijih ukućana čujete neku lucidnu opasku kako će se vrijeme pokvariti jer mušice ujedaju češće nego inače? Ili da će sjutra padati kiša jer lastavice nisko lete? I onda se začudili kad se sve obistinilo?

Na lokalnom nivou, svaki stariji stanovnik nekog mjesta zna sa koje strane svijeta dolazi kakva kiša, koliko brzo prođe i koliko štete uglavnom načini. U pitanju je narodna meteorologija.

Ako nekom narodni načini da se predvidi kakav će sjutra biti dan ili kakva nas zima očekuje djeluju kao prevaziđeni relikti prošlosti, neka se samo sjeti koliko je puta bio bijesan na prognoze koje je čuo na televiziji. Jednostavno, vrijeme nije tako lako predvidjeti. Stvari se iznad naših glava, na vedrim i oblačnim visinama, zbivaju pomalo nepredvidivo. Ako ni najsavremeniji tehnički aparati nisu dorasli ćudljivosti neba, zašto ne dati šansu i narodnoj mudrosti staroj stotinama godina.

Od trenutka kada je čovjek počeo obrađivati zemlju, njegova zagledanost u nebo i zavisnost od vremenskih prilika i neprilika postali su intenzivniji. Čovjek je na nebo smjestio bogove i molio im se kako bi mu omogućili povoljne prilike. Ipak, kako se u uslišavanje molitvi nije mogao potpuno uzdati, nemajući druge, čovjek je pokušao da u samoj prirodi pronađe znake koji će mu predvidjeti kakvo ga vrijeme čeka. A te je znake pronalazio u svijetu koji ga je okruživao, životinjama, biljkama, prirodnim pojavama, i, opet, na nebu. Moralo je proći mnogo vremena dok se i sa naučne strane nije logično objasnilo ono što je narod samo iz iskustva znao, i tome pridavao magijska svojstva.

U svakom slučaju, narodna meteorologija je dio narodnog folklora. Zanimljivo je primijetiti da svaki narod ima svoj sistem predviđanja vremena što samo ukazuje koliko je prognoziranje bilo neophodno za postojanje zajednice. Takođe, lako se mogu uočiti i podudarnosti kod različitih naroda koji nisu imali međusobni kontakt što nas dovodi do zaključka da je velik dio tih narodnih mudrosti nastao iz velikog iskustva i da mu se moglo vjerovati. Metod prognoziranja koji se ne bi pokazao pouzdanim morao je biti odbačen, jer su poslovi oko poljoprivrede i stočarstva u velikoj mjeri zavisili od vremenskih prilika i njihovog preciznog predviđanja.

Domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristila narodna mudrost u predviđanju vremenskih prilika.

– Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati period toplog vremena.
– Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme.
– Kada pauci ubrzano pletu svoje mreže biće lijepo vrijeme.
– Ako je svjetlosni obruč oko mjeseca mali može se očekivati pogoršanje vremena.
– Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati.
– Kada pauci napuste svoje mreže i sakriju se biće loše vrijeme.
– Ako kišne gliste izađu na otvoreno padaće još kiše.

A evo sada i nekoliko „zakoniitosti“ narodnih meteorologa iz trebinjskog kraja.

– Ako je horizont pri zalasku sunca crvenkaste boje (zašlo u crven), sjutra će biti vedro.
– Ako se iz kokošinjca čuje intenzivan „miris“ kokošijeg izmeta, kiša će sigurno pasti.
– Kada se vrapci zalijeću u krošnju drveta, prave veliku gužvu i intenzivno pjevaju, snijeg će pasti u Trebinju ili u okolini.
– Kada je vrh planine Leutar obavijen maglom ili oblacima, biće kiše najkasnije za dva dana.

Provjerite, jutros je Leutar bio obavijen maglom i oblacima.

LEUTAR:NET