USTANAK U ISTOČNOJ HERCEGOVINI 1875-78: Ne propustite knjigu istoričara Lazara Radana

Nedavno je u izdanju Zadužbine Miroslav Humski iz Trebinja iz štampe izašla knjiga istoričara Lazara Radana „Ustanak u istočnoj Hercegovini (1875-1878)“ koju toplo preporučujemo svim našim čitaocima. U ovom djelu najmlađeg našeg magistra istorije korišteno je oko 180 bibliografskih jedinica. Kao ilustracije poslužile su pojedine javno dostupne slike autorke Biljane Ristić koje su, između ostaloga, u junu 2015. godine publikovane na izložbi „Heroji Hercegovine“ u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Autor navodi da gospođi Ristić duguje neizmjernu zahvalnost i izvinjenje.

Izvor: Slobodna Hercegovina

Kako je u predgovoru istaknuto u ovoj monografiji je obrađen istorijski pojam imena Hercegovina, zatim je opisana današnja teritorija da bi se onda autor pozabavio uzrocima, tokom, glavnim operacijama, refleksijom, kao i završetkom, i djelimično posljedicama, ustanka u Istočnoj Hercegovini 1875-1878.

U knjizi je opisan vojnopolitički, diplomatski i socijalni aspekt istorije ustanka u Istočnoj Hercegovini u periodu od 1875. do 1878.

Prema riječima autora, ovaj ustanak predstavlja vrlo složen i kompleksan, a kasnije se ispostavilo i nemoguć, napor Srba iz ovoga dijela Bosne i Hercegovine za oslobođenje i ujedinjenje u zajedničku državu. Teror i zulum, maltretiranje i siromaštvo, represije i torturu koje je narod ovih krajeva trpio za vrijeme uprave Osmanskog carstva smatraju se skoro pa nezapamćenim, pogotovo u periodu pred sam početak ustanka.

Shodno tome da je Istočna Hercegovina vjekovno nemirna i neposlušna prema svojim gospodarima, gotovo trideset godina od početka druge polovine XIX vijeka narod ovih prostora proveo je u ustancima i borbi protiv Osmanskog carstva. Najbolji pokazatelj nemirnog duha hercegovačkih Srba jesu ustanci slavnog zubačkog i korjenićkog vojvode Luke Lakovog Vukalovića, koji je, oslonjen na dio crnogorske teritorije, gotovo čitavu deceniju (1852-1862) direktno ili indirektno pokušavao da oslobodi hercegovačku teritoriju.

Autor ističe da mu je osnovni cilj u radu bio je da se Hercegovački ustanak obradi u potpunosti, od svog početka, pa do kraja, sa akcentom na teritoriji Istočne Hercegovine, a na osnovu dometa dosadašnjih istoriografskih radova, literature i nekih novih arhivskih dokumenata – iz Fonda Mića Ljubibratića u Arhivu Republike Srpske – Područna jedinica Trebinje i Fonda obitelji Čingrija – Državni arhiv u Dubrovniku.

– Od velike pomoći bio mi je čitav fond fotokopirane građe vojvode Mića Ljubibratića (tri kutije sa preko 1800 fotokopiranih dokumenata iz arhiva u Mostaru i Sarajevu) u Arhivu Republike Srpske u Područnoj jedinici Trebinje. Takođe, fond porodice Čingrija iz Državnog arhiva u Dubrovniku bio je jednako važan i interesantan, naročito u pogledu uloge i značaja dubrovačkog Odbora za pomoć. Ti dokumenti poslužili su mi da uz pomoć njih pokušam pomjeriti granice u naučnom radu i rezultatu, te da sa ovim radom na neki način otvorim mnoga druga pitanja koja su neistražena kroz istoriografiju vezanu za Ustanak u Istočnoj Hercegovini. U radu je korišteno više od stotinu sedamdeset bibliografskih jedinica. Uz to, za pisanje istog korištena je periodika, prvenstveno novosadska Zastava i cetinjski Glas Crnogorca, kao dva najznačajnija srpska lista, koji su iz dana u dan izvještavali o stanju na terenu, ali i druge značajne novine, poput Srpskih novina, Bosne, i Slovinca. Treba istaći činjenicu da je pri pisanju rada od posebne pomoći bilo bogato naučno djelo akademika Milorada Ekmečića, koji je kao naučnik, ali i rođeni Hercegovac, sasvim sigurno jedan od najboljih poznavalaca novovjekovne istorije Bosne i Hercegovine. Sa druge strane, djela Dimitrija Đorđevića, Čedomira Popova, Vasilja Popovića, Galiba Šljiva, Radeta Petrovića, Vojislava J. Koraća, Vasilija M. Gutića i drugih bila su nezaobilazno štivo u pisanju rada. Osim navedenih, u radu je korištena i brojna druga literatura- kaže Radan.

Ova knjiga za osnovu ima autorov master rad Ustanak u Istočnoj Hercegovini (1875-1878), odbranjen 30.avgusta 2022. g. na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu – odsjek za istoriju, pred komisijom u sastavu: prof. dr Goran Vasin (mentor), prof. dr Dejan Mikavica i prof. dr Nenad Ninković.

Knjiga se može poručiti po cijeni od 25 KM putem mejla samog autora [email protected], putem društvenih mreža i instagram stranice izdavača Zadužbine Knez Miroslav Humski, dok je u Srbiji dostupna preko onlajn knjižare Ishodište po cijeni od 1.800 dinara.