Nevjerovatno otkriće u Hercegovini: U dolini Neretve pronađeno na hiljade artefakata neandertalaca

Otkriće je uistinu golemih razmjera i važnosti ne samo za Hercegovinu i Brotnjo već za širi prostor izvan okvira BiH, kazao je dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inžinjer geologije

Diplomirani inžinjer geologije dr. sc. Goran Glamuzina je pronašao na hiljade kamenih artefakata od neandertalskog čovjeka, neandertalca, u Kručevićima, općina Čitluk, u dolini Neretve.

VELIKI POTENCIJAL

– Otkriće je uistinu golemih razmjera i važnosti ne samo za Hercegovinu i Brotnjo već za širi prostor izvan okvira Bosne i Hercegovine, a možda i s velikom implikacijom na globalnu tj. svjetsku znanost o jednim od najmisterioznijih bića iz prošlosti na planetu – naših izumrlih rođaka neandertalaca, kazao je za Bljesak dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.

Svoje otkriće opisao je na blogu posvećenom prezentaciji, promociji i zaštiti prirodne, geološke i arheološke baštine u Hercegovini.

– Hercegovina je bila dom neandertalaca, a brojne nikad istraživane pećine i pripećci uz Neretvu, te kvartarne diluvijalne terase južno od Mostara kriju nalazišta neandertalske kulture, njihovih kamenih alatki, a vrlo vjerojatno i fosiliziranih lubanja neandertalskog pračovjeka, piše Glamuzina.

Kako ističe ovaj geolog, veliki potencijal čitavog ovog prostora južnije od Mostara vidljiv je u postojanju ogromnog broja nikad istraživanih, opisivanih, čak niti registrovanih, špiljskih formi upečatljivih špilja, potkapina, abrija i sličnih upadljivih speleoformi koje se nalaze u kanjonu Neretve u zoni od Bune do Čapljine.

Ovo otkriće, naglašava on, pokazuje i važnost tzv. slučajnih otkrića od ljudi koji ih prvi razotkriju, jer do ovog otkrića uopće se ne bi došlo da nije bilo prvobitnog zamjećivanja i prepoznavanja neobičnosti kamenih formi od strane Zdravka Dujmovića. On je prve kamene artefakte pronašao obrađujući svoju parcelu u Krućevićima (Kručevićima). Nakon toga, uslijedili su brojni pronalasci na čitavom području sela Kručevići, gdje je prikupljeno i snimljeno najmanje 2.500 kamenih artefakata i obrađenih komada stijena.

NEISTRAŽENO BOGATSTVO

Pronađeni komadi potiču iz šljunčanog sedimenta rijeke Neretve kao i karbonatnih sedimenata s bočnih litica u Kručevićima.

– A ono što je najzanimljivije i što se zaključno može reći jest to, da unatoč vrijednosti i značaju ovog otkrića kao i unatoč golemom broju pronađenih artefakata starih i preko 100 tisuća godina, ovo otkriće predstavlja tek malo zagrebavanje po površini u sklopu cjelokupnog paleontološko-paleoantropološkog te arheološkog bogatstva koje zasigurno kriju neke od brojnih upečatljivih i nikad istraženih speleo-formi u kanjonu Neretve južno od Mostara, zaključuje dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.

Izvor: Oslobođenje