Priča o bivšem hercegovačkom vojnom gigantu koji je radio za Boeing i Airbus

Priča o Avio industriji Soko Mostar je ujedno i priča o industrijskom i privrednom razvoju Hercegovine.

– Prije Sokola Hercegovina je skoro u potpunosti bila prostor poljoprivrede, stočarstva i trgovine. Poslijeratna propast ovog nekad najvećeg i najvažnijeg preduzeća kojeg je Hercegovina imala, korespondira i sa ekonomskim urušavanjam ovog šireg prostora.

Ideja za izgradnju fabrike nikla je još 1948. U obrazloženju je stajalo da će se ova fabrika nalaziti na području glavnih izvora električne energije i materijala za proizvodnju, ali je ključ odabira Mostara bila udaljenost od istočnih granica Jugoslavije u vrijeme turbulentnih odnosa sa SSSR-om, navodi Klix.

U narednom razdoblju Soko je rastao, tehnološki i kadrovski, proizvodio čak 16 različitih svojih tipova vojnih aviona, ali i helikoptere, raznu vojnu opremu. Na bazi vojne industrije uporedno je razvijan civlini sektor, fabrike transmisija, klima-rashladnih uređaja, kompresora, montažnih konstrukcija, izgradnje objekata i drugog.

Soko je na svom vrhuncu, samo u vojnom dijelu zapošljavao sedam hiljada radnika, ukupan broj zajedno sa svim ostalim proizvodnim kapacitetima i drugim opštinama prelazila je deset hiljada.

Za Soko su radile brojna preduzeća iz cijele Jugoslavije, a on je direktno proizvodio i za gigante kao što su Boing, Douglas, British Aerospace, Airbus, Dassault Aviation, De Havilland Canada, Sikorsky i mnogi drugi.

Avion J-22 Orao razvijan je u saradnji sa rumunskom industrijom INCAS i danas leti.

Super uspješni projekat holikoptera Gazellea sa francuskim Aérospatialeom doveo je Soko do vrhova vojne industrije. Sve ovo praćeno je visoki standardima kvaliteta i sertifikatima o kojima mnoge današnje bh. fabrike mogu samo sanjati.

Civilni sektor doslovno je radio s cijelim svijetom, od montažnih sela za naftaše po Sibiru, hokejaških stadiona u Češkoj i Slovačkoj, do objekata u Iraku i Južnoj Americi. Malo je poznato da je Soko izgradnja objekata izgradila robnu kuću u skoro svakoj opštini u bivšoj državi, a brojevi samoposluga i trgovačkih radnji građenih po sistemu montažne gradnje su danas teško zamislivi.

Soko izgradnja objakata bi izgradila poslovni objekat, ali su druge fabrike istog imena mogle ga potpuno opremiti, jer su proizvodili i namještaj za trgovine, kao i klime i rashladnu tehniku. Godišnji promet industrije Soko mjeren je milijardama dolara, prenosi Klix.

Međutim, možemo slobodno dodati, propašću Jugoslavije i njenog navodnog oponenta SSSR-a, kao kula od karata srušio se i hercegovački Soko

Izvor: klix