Električna energija postaje akcizna roba? Predložene izmjene i dopune Zakona o akcizama u BiH

Faruk Hadžić, mikroanalitičar iz Sarajeva, objasnio je na svojoj stranici, šta predviđa prijedlog novog Zakona o akcizama:

„Danas je objavljeno da se izrađuje novi Zakon o akcizama u BiH, u kojem je predviđeno da se uvedu novi akcizni proizvodi poput:

➡ Električna energija
➡ Kruta goriva (ugalj, koks, lignit)
➡ Prirodni plin
➡ Novi duhanski proizvodi

Ovako definisano zakonsko rješenje, ako zaista ostane u ovoj formi ima svoje i dobre i loše strane.

Dobra strana jeste što bi se kroz ovaj zakon ukinula akciza na denaturisani alkohol koji se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambrenih proizvoda (npr. dezinfekcionih sredstava). Struka je još prošle godine uputila u proceduru zakon koji je na kraju oboren u Domu naroda, kojim bi se ova akciza ukinula. U konačnici, pružila bi se prilika da se razvije jedna cijela industrija kozmetike što sada gotovo da nije moguće.

Loša strana je što se planira uvođenje novih akciznih proizvoda, poput električne energije. Istina, navedeno je da bi od naplate bili izuzeti prirodni plin i kruta goriva koji se koriste u domaćinstvima, prirodni plin koji se koristi kao pogon za motorna vozila, električna energija koja se koristi u domaćinstvima, te električna energija koja u procesu proizvodnje čini više od 50 posto troška proizvoda. Ipak, izvjesno je da bi na ovaj način moglo doći do povećanja cijene struje za privredu, a time do rasta troškova proizvodnje, što će se opet odraziti na veću cijenu proizvoda i rast troškova života.

Za sada nije poznato da li će prikupljena akcizna sredstva novim zakonom namjenski usmjeravati, npr. akcize na duhan u zdravstveni sektor, akcize na gorivo za cestogradnju, akcize na električnu energiju u ekologiju i slično.

Ukoliko novi zakon bude ponudio jasnu namjenu gdje će se ova sredstva usmjeriti, onda će ovaj zakon imati isključivo funkciju da uzme što više para iz džepova građana i privrede kako bi se nastavio održavati preglomazni i neefikasni državni aparat.

Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala dobiti izmijenjen Zakon o PDV-u i Zakon o akcizama. Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) smo pitali šta će to značiti. Između ostalog, pitali smo ih da li će biti oporezivan luksuz i da li će se više oporezivati bogate osobe.

U UIO su napomenuli da je cilj da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u ispune pravila Evropske unije. Obrazložili su šta će izmjene, ako ih usvoji Parlament Bosne i Hercegovine, značiti za fizičke i pravne osobe:

  • Mjesto prometa, a posebno mjesto prometa usluga, je definirano na način da se postiže otklanjanje dvostrukog oporezivanja, kao i neoporezivanja na bilo kojoj teritoriji;
  • Jasnije i preciznicije su definirana pravila o prenosu imovine poreskog obveznika, a što je trenutno regulirano drugim stavom Člana 7. Zakona o PDV-u;
  • Pojam poreskog obveznika je proširen da bi se prijavili svi oni koji moraju plaćati PDV, a čime se obaveza za registraciju ponovo vezuje za visinu praga oporezivog prometa;
  • Precizirani su uslovi oslobađanja od plaćanja za uvoz robe na carinsko područje Bosne i Hercegovine.

Ukazali su da je u svrhu što efikasnijeg oslobađanja predviđeno izjednačavanje pri u uvozu i domaćim nabavkama. To podrazumijeva sljedeće:

  • Olakšan postupak za oslobađanja predviđena na osnovu međunarodnih ugovora te diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, a koja su ranije provođena institutom povrata;
  • Olakšano oslobađanje kod prometa građevinskim objektima;
  • Definiranje načina oporezivanja vrijednosnih kupona;
  • Ukidanje posebne sheme u građevinarstvu, a uvodi se prenos obaveze plaćanja za izvršen promet – kod uvoza i prometa prema preprodavaču električne energije i prirodnog gasa, imovine dužnika poreznog obveznika, izvršen prema presudi u okviru prodaje imovine poreznog obveznika tokom stečaja.

U UIO su kao najznačajniju novinu naveli prijedlog da se poveća prag na obaveznu registraciju sa 50.000 na 70.000 KM, ali da će o ovom prijedlogu konačnu riječ dati Upravni odbor UIO. Tvrde da je ovaj prijedlog zapravo sugestija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Potcrtali su da su izmijenjene i dopunjene odredbe o prekršajima te usklađivanju sistema povrata PDV-a stranim poreznim obveznicima i oporezivanju usluga stranih prevoznika.

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u su predložene prije nekoliko mjeseci, ali ih Parlament Bosne i Hercegovine još nije usvojio.

Šta podrazumijeva prednacrt Zakona o akcizama

I za prednacrt Zakona o akcizama su naveli da se njime nastoje zadovoljiti kriteriji EU, a izdvojili su sljedeće predviđene novine:

  • Razdoblje prilagođavanja poreznih obveznika i UIO novim pravilima za akcizne proizvode, a koja će se primjenjivati po članstvu u Uniji. Kako su naveli, u skladu s uputama Direkcije za evropske integracije usklađivanje nije izvršeno u dijelu koji se isključivo odnosi na članice EU;
  • Novi sistem oporezivanja postojećih akciznih proizvoda utvrđenih važećim zakonodavstvom, a pod propisanim uslovima, bit će definirani novi akcizni proizvodi – električna energija, kruta goriva (ugalj, koks i lignit), prirodni plin, tečni naftni gas za grijanje, teško loživo ulje (mazut), alkoholna pića dobijena vrenjem, međuproizvodi sa 15 i više posto alkohola, međuproizvodi s manje od 15 posto alkohola, grijani duhanski proizvodi, e-tekućina, novi duhanski proizvodi, ekstrakti, esencije i koncentrati od kafe, pripravci na bazi ekstrakata, esencije ili koncentrati od kafe ili na bazi kafe, mješavine ekstrakata, esencija i koncentrata od kafe s prženom cikorijom i ostalim prženim zamjenama kafe ili ekstraktima, esencijama i koncentratima tih proizvoda, zamjene kafe koje sadrže kafu te uslovno duhanska sirovina zatečena u ilegalnim tokovima koji do sada nisu bili predmet oporezivanja;
  • Veće stope oporezivanja za pojedine akcizne proizvode, ali su, kako su naveli u UIO, u prednacrtima predložene najniže stope oporezivanja utvrđene pravilima EU. Istakli su da su po ovom pitanju u obzir uzeti trenutni uslovi oporezivanja u Bosni i Hercegovini i stopa oporezivanja u susjednim državama.

Previđeno je i oslobađanje plaćanja akciza za pojedina dobra, a što zahtijeva EU. To se odnosi na:

  • Denaturisani alkohol, alkohol i/ili alkoholna pića koja se koriste u proizvodnji i preradi neprehrambrenih proizvoda, pod uslovom da je etil alkohol djelomično denaturisan;
  • Alkohol koji se koristi za proizvodnju lijekova i sirćeta;
  • Alkohol koji se koristi u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizovda za proizvodnju prehrambrenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, ali pod uslovom da sadržaj alkohola nije veći od 8,5 litara čistog alkohola na 100 kilograma proizvoda za čokoladu, te pet litara čistog alkohola na 100 kilograma za druge proizvode;
  • Alkohol koji se koristi u proizvodnji aroma za pripremu prehrambrenih proizvoda i bezalkoholnih pića u kojima ima udio do 1,2 posto od ukupne količine;
  • Energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zračnom prometu, izuzev za privatne letove;
  • Energente čiji proizvođač koristi u svojim proizvodnim pogonima za daljnju preradu, odnosno proizvodnju drugih energenata, ali ako ih ne koristi kao pogonsko gorivo za vozila.

U UIO su naglasili da se akcize ne bi naplaćivale na neka druga dobra, a što je zahtjev EU. Istakli su da bi od naplate bili izuzeti prirodni plin i kruta goriva koji se koriste u domaćinstvima, prirodni plin koji se koristi kao pogon za motorna vozila, električna energija koja se koristi u domaćinstvima, energija koja se koristi za proizvodnju i održavanje sposobnosti proizvodnje struje, te električna energija koja u procesu proizvodnje čini više od 50 posto troška proizvoda.

Napominjemo da je riječ o prednacrtu zakona o akcizama, a koji će proizvodi biti akcizni i koliko će iznositi akciza na njih odlučit će Upravni odbor UIO, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Parlament Bosne i Hercegovine.

Oporezivanje luksuza i bogatih

Na pitanje da li je izmjenama navedenih zakona predviđeno oporezivanje luskuza, odgovorili su da se indirektno oporezivanje odnosi na dobra i usluge neovisno o imovnom stanju fizičkih i pravnih osoba te su ukazali kada bi postojala mogućnost za to.

„Eventualno da se u Zakon o akcizama uvrste još neki ‘luksuzni’ proizvodi kao akcizni, pa da se pored PDV-a na takve proizvode plaćaju i posebni porezi ili akcize. UIO je svakako institucija koja samo provodi propise iz oblasti indirektnih poreza, dok njihovo kreiranje vrše Upravni odbor UIO, Vijeće ministara i Parlament Bosne i Hercegovine“, obrazložili su.

Kada je riječ o eventualnom oporezivanju bogatih, potcrtali su da je ova vrsta oporezivanja u nadležnosti entitetskih vlasti, jer je riječ o direktnim porezima. Podsjećamo da su iz MMF-a i Svjetske banke sugerisali da se bogati i bogatstvo više oporezuju tokom pandemije koronavirusa.

Izvor: Faruk Hadžić / klix

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.