KALUĐEROVA PEĆINA PONOVO OKUPLJA VJERNIKE: Grupa Trebinjaca uspjela je da pronađe čuveno mjesto o kojem su se prenosile priče sa koljena na koljeno

O KALUĐEROVOJ pećini iznad Bogojevića sela, na Zupcima kod Trebinja, postojale su priče koje su se prenosile sa koljena na koljeno, a na Nikoljdan 2020. grupa Trebinjaca porijeklom iz tog kraja, uspješno je završila potragu mjesta za koje se smatra da su, kako kaže predanje, monasi tadašnjeg manastira Sveti Đorđe koristili da se sklone od Turaka.

Nakon više od 500 godina na tom mestu služena je sveta liturgija, kojoj je prisustvovalo osamdesetak Trebinjaca predvođenih igumanom manastira Svetog Đorđa na Zupcima ocem Isaijom.

Otac Isaija kaže da je Kaluđerova pećina veoma važna za pravoslavnu crkvu u Hercegovini.

– Pred najezdom Turaka u 15. vijeku tu se sklonio dio monaha tadašnjeg manastira Svetog Đorđa. To se dogodilo 1465. godine. Turci su tada pobili 14 monaha i to na najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs, dok se između tri i sedam monaha sklonilo u brdo iznad manastira i tu su okončali svoj ovozemaljski život – podsetio je otac Isaija.

Manastir Svetog Đorđa izgrađen je 1285. godina, ali su ga Turci razorili do temelja u 18. vijeku. Ponovo je obnovljen 1901. godine, a nalazi se na 728 metara nadmorske visine, dok se Kaluđerova pećina nalazi na oko 1.150 metara nadmorske visine. Do Kaluđerove pećine vodi veoma uska i strma staza, a pri samom vrhu koriste se skele kako bi se došlo do same pećine.

Trebinjci koji su je pronašli nisu krili zadovoljstvo kada su otkrili mjesto o kome se do tada pričalo, ali i pisalo.

– Kada smo stigli do tog mjesta i vidjeli tri uklesana krsta u kamenu i presto, koji su veoma dobro očuvani odmah smo znali da je rieč o Kaluđerovoj pećini. Slušali smo mnogo priča o njoj, znali da postoje i pisani tragovi, a ono što nam je posebno drago je što se sada ponovo služi i liturgija zahvaljujući ocu Isaiji – kaže jedan od Trebinjaca, koji je bio među onima koji su pronašli Kaluđerovu pećinu.

O Kaluđerovoj pećini postoje i pisani zapis koji datira iz 1895. godine objavljen u „Bosanskoj vili“, čiji je autor Jovan Bilbija. Autor je između ostalog naveo:

„…Pećini je vrlo težak pristup, tako da se sa teškom mukom pužući do nje doći more. Za pećinu narod pripovijeda da je u njoj živio neki kaluđer (pustinjak), koji je bio tako pobožan i pravedan, pa kada bi izašao iz pećine izlečio bi mnoge bolesnike.“

Jovan Bilbija u tekstu, između ostalog, navodi i da je bio u pećini, da su joj vrata široka i visoka oko dva metra te da ima dvije prostorije.

Izvor: D. Curać / Novosti

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.