Ispitivanje porijekla imovine mrtvo slovo na papiru

Radna grupa Vlade Republike Srpske za izradu zakona o ispitivanju porijekla imovine uradila je radnu verziju tog zakona, koji bi se uskoro mogao naći pred Vladom Republike Srpske, međutim stručnjaci i dalje tvrde da je takav zakon nepotreban i nesprovodiv te da će ostati mrtvo slovo na papiru.

U dobrom dijelu radna verzija Zakona o ispitivanju porijekla imovine naslanja se na takav zakon iz Srbije, na osnovu kojeg je već formiran tim koji bi od marta naredne godine trebalo da kontroliše imovinu političkih funkcionera, privrednika i običnih građana.

„Taj zakon u Srbiji osuđen je na to da bude mrtvo slovo na papiru. Ako Poreska uprava i utvrdi da ima neka krivična odgovornost, ona podnosi prijavu nadležnom Tužilaštvu, a onda je pitanje dokazivanja, ko će dokazivati i na koji način da je imovina nelegalno stečena. Pogledajte u braku, recimo, supružnici se razvode, zajedno su sticali imovinu i na kraju Bog ne može utvrditi šta je čije“, rekao je advokat Mirko Dabić, dodajući da Republici Srpskoj ne treba zakon o ispitivanju porijekla imovine, jer je nesprovodiv i otvara brojna pitanja na koja nema odgovora.

On ističe da i sada postoje institucije i zakoni koji omogućuju oduzimanje nelegalno stečene imovine te da je zakon o utvrđivanju porijekla imovine politička priča, koja će služiti za obračunavanje sa pojedincima.

U Republici Srpskoj, priča o zakonu o ispitivanju porijekla imovine traje već nekoliko godina, a već jednom je obaran pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, kada ga je predložila opozicija, koja je insistirala na njegovom usvajanju. Nakon toga, vlast je obećala da će predložiti i usvojiti zakon o ispitivanju porijekla imovine, a u novembru 2019. godine Vlada Republike Srpske čak je formirala i radnu grupu kojoj je dala zadatak da predloži njegov nacrt, međutim sve je ostalo na tome.

„Imamo radni materijal koji se u dobrom djelu naslanja na zakon iz Srbije. Isto kao u Srbiji, Poreska uprava Republike Srpske će sprovoditi zakon, a biće formirano i posebno odjeljenje. Jedna od dilema tokom izrade bila je da li da se zakon o ispitivanju porijekla imovine odnosi na sve građane ili samo na funkcionere i odlučeno je da se odnosi na sve, jer funkcioneri, recimo, mogu prepisati na nekog trećeg svoju imovinu. Moguće je da Vlada Republike Srpske drugačije odluči“, rekao je Slobodan Zec, član radne grupe za izradu zakona o ispitivanju porijekla imovine, koji je i pomoćnik ministra pravde Republike Srpske.

Prema zakonu o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu koji je usvojen u Srbiji, na udaru će se naći svi oni za koje se posumnja ili utvrdi da, za najviše tri uzastopne kalendarske godine, imaju razliku iznad 150.000 evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda, a ko će biti provjeravan, biće utvrđeno godišnjim smjernicama koje donosi direktor Poreske uprave.

Jedna od odredaba zakona je da se poreskom stopom od čak 75 odsto oporezuje nezakonito stečena imovina, koja predstavlja razliku između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda za koje lice ne može da dokaže porijeklo. Za ispitivanje porijekla imovine biće formiran poseban sektor, u kojem će, pored poreskih inspektora, biti i predstavnici MUP-a, Narodne banke, Uprave za sprečavanje pranja novca, Agencije za sprečavanje korupcije, Republičkog geodetskog zavoda, Agencije za privredne registre i Centralni registar, depo i kliring hartija od vrijednosti itd.

Stručnjaci pojašnjavaju da je nešto slično zakonu o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu bilo usvojeno i u vrijeme komunizma, ali da od njegove primjene nije bilo ništa, iako se na početku pokušalo jer je vlasništvo, imovina i njeno sticanje kroz život kompleksno pitanje.

Pojedinci naglašavaju da bi bolje i svrsishodnije od usvajanja novog zakona o ispitivanju porijekla imovine bilo nadograditi postojeće zakone u smislu, ako se u okviru jednog krivičnog djela utvrdi nelegalna imovina, da se može oduzeti i ostala imovina koja nije vezana za to krivično djelo, a za koju je očigledno da je stečena nelegalno.

„Trenutno, imovina se može oduzeti ako je vezana za konkretno krivično djelo koje je dokazano na sudu, a vrlo često oni koji imaju nesrazmjernu imovinu stekli su je kroz dugogodišnje kršenje zakona i kroz desetine krivičnih djela“, ispričao nam je jedan od stručnjaka.

(Nezavisne)

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.