IZ SREDNJIH ŠKOLA U POLITIKU Omladina u Srpskoj sve više stranački aktivna

Više od 60 odsto studenata javnih univerziteta u Republici Srpskoj politički je aktivno, dok je više od pola njih član jedne od političkih partija.

Pokazalo je ovo istraživanje studenata banjalučkog Fakulteta političkih nauka, koje je još jednom svjedočilo da sve više budućih akademaca „svoju sreću pronalazi u politici“.

Iako posljednjih godina ima sve više mladih u političkom životu Republike Srpske, još uvijek je malo onih koji su na važnim funkcijama u stranačkim i državnim strukturama.

Oni sami kao razloge za ulazak u partiju navode razne stvari, od ideala do interesa, ali stručnjaci kažu da je sistem vrednosti okrenut, pa se za većinu onih koji su odlučili da budu dio političkih partija može reći da su se „pomirili sa ovdašnjim trendovima“.

Šuka: Idu na fakultete kao članovi stranke

Politički analitičar Marko Šuka kaže da je istraživanje prilično realno i da treba raspravljati o razlozima zašto je to tako i koliko je to dobro ili loše.

– Veliki broj mladih postaje član neke partije i u srednjim školama, tako da oni postaju aktivisti i prije biračkog prava. Neki zbog roditelja, neki zbog prijatelja, a neki i zbog putovanja koje stranke organizuju i tako skupljaju tu svoju vojsku omladine – objašnjava Šuka.

Marko Šuka

Dodaje da u Republici Srpskoj mnogi mladi na fakultete dolaze kao pripadnici nekih političkih grupacija.

– Dakle, ili odlaze ili se prilagođavaju vremenu u kome žive. Svjesni da je bez toga teško doći do zaposlenja, a na kraju krajeva tu je i poruka bivšeg predsjednika Srpske koji je jasno rekao da možete biti najbolji ali da teško možete uspjeti ako niste u sistemu vlasti. Kakvu poruku to može da pošalje nekome ko ima 15 ili 16 godina – upitao je Šuka.

Kaže da je problem što mladi u svemu nastupaju dosta politički, te da o politici razgovaraju i njome se bave svi – ljekari, stomatolozi, studenti tehničkih nauka, kao i mnogi drugi.

Međunarodni dan mladih

Iako su mladi sve više politički aktivni, juče, na Međunarodni dan mladih, nisu se mogle ni vidjeti ni čuti neke veće akcija ili događaji.

Dok je u zemljama Evrope 12. avgust posvećen transformaciji obrazovanja i novim tehnologijama, kod nas su tek rijetke političke partije organizovale simbolične akcije, kako bi dio ovog dana posvetili onima kojima je namijenjen.

Izdaja lokalnog glavešine

Šuka objašnjava da ovakva situacija nije samo u Republici Srpskoj, nego u cijeloj BiH, kao i u Srbiji, Crnoj Gori, pa čak i Hrvatskoj.

– Mladi su potpuno taborovani. Kod nas postoji podjela među omladinom na one koji su na jednoj, i one koji su na drugoj strani. Oni su toliko podijeljeni da ne idu na ista mjesta i ne druže se. Prijateljstva sa suprotnim taborom se smatraju izdajom tamo nekog glavešine ili lokalnog gospodara kakvi su načelnici i gradonačelnici – rekao je Šuka.

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.